Nenajavljeno pomjeranje ročišta javnost ostavilo bez informacija o suđenju za korupciju
26.10.2023
Ročište u predmetu protiv Zijada Blekića i još 13 optuženih, prema rasporedu Kantonalnog suda u Sarajevu, bilo je najavljeno za 13 sati, 25. oktobra 2023. godine, a održano je nekoliko sati ranije –bez prethodnog obavještenja – zbog čega je javnost bila uskraćena za informacije sa ročišta predmeta za organizirani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca i druga krivična djela.
Iz Kantonalnog suda u Sarajevu za Detektor su potvrdili da je došlo do promjene termina, te da je ročište održano u 9 sati tog dana, uz dodatak kako je “zbog drugih obaveza članova Vijeća bilo neophodno pomjeranje termina”.
“Obzirom da se raspored suđenja na stranici ovog suda ažurira na sedmičnom nivou, predmetno pomjeranje je evidentirano kroz CMS (Sistem za automatsko upravljanje predmetima u sudovima) te nije bilo mogućnosti da se o istom obavijesti javnost”, stoji u odgovoru iz Kantonalnog suda.
Amela Sarić, viša istraživačica Transparency Internationala BiH za promjenu termina saznala je nakon što je ročište počelo, zbog čega mu nije mogla prisustvovati. Naknadno, od kolegice koja je boraveći u prostorijama suda slučajno primijetila optužene iz ovog predmeta i prisustvovala ročištu, saznala je da je razlog pomjeranja termina ročišta to što je Sud u ponedjeljak obaviješten da je otkazano drugo ročište i u njegov termin je odmah prebačen ovaj predmet.
Ona dodaje da iznenadne promjene u terminima ročišta uveliko otežavaju monitoring suđenja, te da to povećava obim posla svima koji prate suđenja i izvještavaju javnost o njihovom toku, ali i sudskoj administraciji koja onda mora odgovarati na zahtjeve za pristup informacijama.
“Ovakva praksa donosi dodatni teret u smislu vremena, resursa i kapaciteta, što ukazuje na potrebu za poboljšanjem komunikacije i pravovremenim obavještavanjem u pravosudnom sistemu, kako bi se olakšao monitoring suđenja”, dodala je Sarić za Detektor.
O ovakvim praksama pojedinih sudova u BiH Detektor je pisao ranije, ukazujući na to kako nedovoljno transparentnosti otežava rad novinarima i javnosti uskraćuje informacije o važnim suđenjima.
Problemi sa onemogućavanjem javnosti da na vrijeme sazna vrijeme ročišta u svim predmetima nastaju zbog prakse sudova da rasporede ročišta za narednu sedmicu objavljuju petkom, pritom ne osvježavajući takve podatke svakodnevno, što novinare i javnost ostavlja u mraku o mogućim promjenama termina ili sudnice, odnosno potpunom otkazivanju ročišta.
Praksa Državnog suda, s druge strane, pokazuje mogućnost da se ovakvi problemi prevaziđu, jer se raspored suđenja na stranici ovog suda uglavnom osvježava svakodnevno i izmjene termina i sudnica su, uz rijetke izuzetke, blagovremene.
Uz probleme u vezi s pomjeranjem termina ročišta, dodatne poteškoće za novinare i javnost jeste i praksa pojedinih pravosudnih institucija, kao što je Visoko sudsko i tužilačko vijeće, da koriste samo šifru predmeta, ali ne i ime stranke u postupku.
Na taj problem anonimizacije, posebno u slučaju VSTV-a koji vodi disciplinske postupke protiv sudija i tužilaca, medijska zajednica je upozoravala i ranije, a uprkos obećanjima da će biti razmotrena eventualna rješenja, raspored ročišta i objava odluka o sankcijama za nosioce pravosudnih funkcija, one se i dalje anonimiziraju. Iako je disciplinski postupak otvoren za javnost, odluke u kojima pred Disciplinskom komisijom nije dokazana krivnja uopće ne bivaju objavljene.
Vijesti
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Izostanak reakcije Krišto i Bunoze na pismo iz Bruxellesa otvara pitanje političke odgovornosti
Ne samo da su sporne izmjene Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u vezi s izvještavanjem o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, zbog kojih je Evropska komisija upozorila na moguće posljedice po reformski proces u BiH, već zabrinjava i odnos domaćih institucija i vlasti prema javnosti. Dok iz Bruxellesa stižu upozorenja o rizicima koje nosi odluka VSTV-a, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravde Davor Bunoza još se nisu javno oglasili po ovom pitanju, niti su odgovorili na naše službene upite, što sagovornici Detektora smatraju simptomatičnim.
asminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
Jasminka Knežević: U petak presuda suspendovanoj tužiteljici
Presuda suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne biće objavljena u petak, 19. juna, pred Posebnim odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Debevec i ostali: Na pisarnici nisu upućeni u sadržaj dokumenata
U nastavku suđenja suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i drugim optuženim za više krivičnih djela okončano je saslušanje svjedoka Edina Kovačevića, koji je ponovio da mu nije poznat sadržaj dokumenata koji se primaju i šalju iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.
