Bekir Hadžiahmetović kazao je da je tokom 2008. godine, radeći na poslovima monitoringa, sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, primijetio jednu sumnjivu transakciju u vezi s visokim komisionim kreditom, koji je došao putem “NLB banke” iz Slovenije. U taj kredit bili su uključeni “Unioninvest”, “Vranica” i “Vradis investicije”, te je bilo neuobičajeno da je tako mala banka odobravala komisioni kredit od 18 miliona, iako je njen osnivački kapital iznosio 15 miliona maraka, rekao je svjedok.

Prisjetio se kako je zbog toga zatražio prateću dokumentaciju za kredit i da mu je kolega koji se brinuo o korporativnim klijentima tada pojasnio da je ovo kredit u kojem banka nema rizika.

“On je objasnio da banka nema nikakvog rizika, ulazi u taj komisioni posao. Taj novac daje ‘NLB banka’ iz Slovenije i mi ćemo na tom poslu zaraditi, čini mi se, oko 200.000 maraka”, pojasnio je svjedok, dodavši da je tada saznao i da je kredit namijenjen za izgradnju objekata u naselju Marijin-Dvor.

Provjeravajući kompanije kojima je upućen kredit, doznao je da je vlasnik “Vradis investicija” izvjesni Muharem Bajrić, po zanimanju vozač, zbog čega mu je bilo “indikativno da jedna takva osoba radi s milionima i vlasnik je tako velike firme”.

Pojasnio je da je na kraju cijelu dokumentaciju o kreditu s pojašnjenjem svojih sumnji proslijedio svom nadređenom.

Na pitanje tužiteljice Lejle Kurtanović, svjedok je ispričao da je ova banka imala internu crnu listu, na kojoj su se nalazili klijenti koji su bili osuđeni. Na toj listi misli da su se nalazile osobe Jasmin i Ibrahim Jusufranić.

Odgovarajući braniocu Asimu Crnaliću, svjedok je pojasnio da je “Fima banka” imala minimalni propisani osnivački kapital koji nije u vezi s kreditnim potencijalom banke. Složio se s konstatacijom da je kreditni potencijal banke povezan s depozitom i da je tadašnji potencijal ove banke bio ispod 100 miliona maraka.

Svjedok se nije mogao sjetiti na koji je način njegov nadređeni izvijestio upravu banke o svim sumnjama koje je imao u vezi s ovim kreditom, ali misli da je kredit već bio realiziran prije nego je učinio provjere.

Na pitanje Zijada Sušića, branioca Nasera Dace, svjedok se nije mogao sjetiti da li je “Vranica” izvršila povrat sredstava “Unioninvestu”, nakon što je ranije “Vranici” uplaćeno 18 miliona maraka, kao ni da li je “Vranica” taj novac uplatila firmi “Vradis investicije”.

Na kraju ročišta Damir Koldžo, branilac Armina i Elme Mulahusić, u spis je uložio 16 materijalnih dokaza.

Za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca, prevaru u privrednom poslovanju i druga djela optuženi su Zijad Blekić, Edin Dizdar, Armin Mulahusić, Daver Halilbegović, Jasmin i Smiljka Jusfranić, Mirsad Imamović, Muharem Bajrić, Ramiz Bibić, Naser Daca, Hasan Ćelam, Edina Halilbegović, Elma Mulahusić i Azra Blekić-Aydogan.

Nastavak suđenja zakazan je za 23. august.