Jasminka Knežević: U petak presuda suspendovanoj tužiteljici
26.06.2026Tužilaštvo je u završnoj riječi zatražilo da Knežević bude proglašena krivom i da joj na deset godina bude zabranjen rad u pravosuđu, dok Odbrana smatra da krivica nije dokazana, da ne postoje elementi bića krivičnog djela i da se optužnica zasniva na nezakonitim dokazima, te da optužena stoga treba biti oslobođena.
Tužiteljica Nina Šahinpašić ocijenila je da je dokazano da je Knežević u maju prošle godine putem platforme TikTok iz krivičnog predmeta Tužilaštva Kantona Sarajevo poslala Sretenu Manojloviću informaciju Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) koja je imala oznaku “povjerljivo”.
“Svi koji imaju pristup dužni su čuvati tajne podatke do skidanja oznake povjerljivosti”, kazala je Šahinpašić, dodajući da je oznaku tajnosti na informaciju 2020. stavio tadašnji direktor OSA-e Osman Mehmedagić kao ovlaštena osoba.
Tužiteljica je navela da je optužena prilikom slanja akta “zamaglila” dio na kojem se navodi oznaka tajnosti. Podsjetila je na svjedočenje Manojlovića da je Knežević, nakon što je na TikToku objavio kako su joj kupljena dva stana, stupila u kontakt s njim, te mu poslala akt s oznakom tajnosti kako bi negirala njegove tvrdnje.
“Bilo joj je krivo što je njen ugled narušen, ali učinila je nešto što nikako nije smjela, prekršila je zakon, otkrila je povjerljive informacije”, istakla je Šahinpašić.
Ona je kao netačne i neosnovane odbacila prigovore koje je Odbrana tokom postupka iznosila zbog nezakonitosti pretresa kancelarije optužene i neovlaštenog pristupa sistemu evidencije tužilačkih predmeta. Navela je da je Manojlović sam ponudio telefon na uvid te da je obavljen uviđaj za šta nije potrebna naredba suda.
Tužiteljica je kazala da su kontradiktorni stavovi Odbrane kada s jedne strane tvrdi da nije u pitanju tajni podatak, a s druge strane osporava učešće u pretresu kancelarije osobama koje nisu ovlaštene za pristup tajnim podacima.
Šahinpašić je kazala da je Knežević bila jedina tužiteljica zadužena u predmetu iz kog je poslata povjerljiva informacija, odbacujući tvrdnje Odbrane da je bilo i drugih tužilaca.
Ona je napomenula da telefon optužene nije mogao biti vještačen i da je ona iskoristila pravo da ne da šifru, kao i da se brani šutnjom.
“Mi se možemo pitati zašto optužena nije svjedočila, zašto nije ponudila objašnjenje”, kazala je tužiteljica.
Prema njenim riječima, na strani Knežević nema olakšavajućih okolnosti, dok od otežavajućih treba uzeti u obzir da je tri puta disciplinski sankcionisana. Osvrćući se na aktivnosti kojima se potkopava pravosuđe, ona je predložila da Knežević bude osuđena i da joj se izrekne desetogodišnja zabrana obavljanja funkcija u pravosuđu. Napomenula je da će pravosnažnom osuđujućom presudom automatski biti razriješena sadašnje dužnosti.
“Provedeni dokazi ne samo da nisu dokazali krivicu nego da radnja ne sadrži obilježje krivičnog djela”, ocijenio je branilac Damir Beglerović.
Prema njegovim riječima, informacija OSA-e nikad nije bio valjano klasifikovana, a da je Mehmedagiću istekao mandat prije dodjeljivanja oznake tajnosti. On je kazao da je spornu izjavu svjedok dao Federalnoj upravi policije 2019. i da ona nije dobila oznaku tajnosti, a da je poslije korištena pred sudom za određivanje pritvora u predmetu sa četiri Odbrane.
Beglerović je naveo da je pretres telefona Manojlovića vršen bez naredbe suda, te da mu je telefon vraćen, a onda oduzet nakon što ga je određeno vrijeme držao kod sebe i, kako je sam rekao, očistio neke stvari.
Branilac je rekao da su u pretresu kancelarije kao svjedoci učestvovala lica koja nemaju ovlaštenja za pristup tajnim podacima i da su vidjeli dokument koji nisu smjeli vidjeti.
“Time su bez dozvole učinili ono što Tužilaštvo optuženoj stavlja na teret u ovom postupku”, rekao je Beglerović.
On je osporavao autentičnost informacije OSA-e i USB-a sa podacima o vještačenju telefona Manojlovića. Naveo je da iskaz Manojlovića nije vjerodostojan i da na njegovom telefonu nije pronađena aplikacija WhatsApp, preko koje je kasnije navodno komunicirao s optuženom.
Optužena Knežević kazala je da to što se brani šutnjom ne može biti ni olakšavajuća ni otežavajuća okolnost.
“Ja šutim zato što je ovo jedna velika konstrukcija”, kazala je optužena.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.