Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je kazao da su izmjene i dopune Zakona o VSTV-u u parlamentarnoj proceduri “pale”, te je predložio da se krene u zakonodavnu proceduru. On je spomenuo situaciju koja je nastala nakon presude Suda BiH kojom su poništeni normativni akti Vijeća o ocjenjivanju, uz obrazloženje da ono nije imalo ovlaštenja da podzakonskim aktima uređuje ovu oblast.

“Mi smo tražili da nam se podzakonskim i zakonskim aktima jasno definišu naša ovlaštenja. Insistira se i naša želja je bila da dobijemo veća ovlaštenja Odjela za integritet. To je sad sve ‘palo’”, rekao je Lagumdžija.

Član Vijeća Slavo Lakić je kazao da je zagovarao da se mora postići opšti koncenzus da se uđe u cjelovitu reformu kompletnog Zakona o VSTV-u.

“Mora se sistem ocjenjivanja riješiti. Bezbroj je otvorenih pitanja”, dodao je on.

Mustafa Šabić je mišljenja da u narednom periodu nema izglednih mišljenja da se Zakon usvoji, uz bojazan da će i naredna godina biti izgubljena. On je predložio da se Vijeće obrati visokom predstavniku kako bi se Zakon usvojio.

VSTV je usvojio zaključak da se krene u novu inicijativu prema formalnom predlagaču, odnosno Ministarstvu pravde BiH, da se obavi razgovor sa ministrom Josipom Grubešom, a ukoliko ne uspiju riješiti problem da se krene sa intervencijom prema visokim predstavniku.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije je objavila da su Delegacija Evropske unije (EU) i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini pozdravile usvajanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o sprečavanju sukoba interesa u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine i pozvale Dom naroda da ih podrži kako bi se BiH približila članstvu u EU. Na sjednici održanoj krajem marta, Dom naroda nije usvojio zakone o VSTV-u i sprečavanju sukoba interesa.

Na sjednici je predstavljena i Stručna analiza borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije iz marta 2022. godine koju je uradila Peer Review komisija. Kako je navedeno, među najvažnijim nalazima predsudske faze ističe se manjak iskusnih istražilaca i finansijskih vještaka, te da u tužilaštvima nije uspostavljena uža specijalnost. Istaknuto je također da je saradnja između policije i tužilaštva bilateralna, često problematična i neefikasna, te da tužioci nerijetko provode istrage bez saradnje sa policijom.

U analizi je osvrt dat na posebne istražne radnje koje se rijetko koriste, a eksperti zaključuju nedostatak spremnosti za finansijske istrage.

Eksperti koji su radili analizu su zaključili da se predmeti dodjeljuju sudijama koji nemaju potrebna znanja i iskustva, a sudski postupci neprimjereno dugo traju. Spomenuta je pozitivna praksa uspostavljanja baze sudskih podataka, a prepoznata je inicijativa VSTV-a da se oblast zaključivanja sporazuma dodatno uredi. Među zaključcima analize se navodi da je kaznena politika “problematična”.

Kako je navedeno, ne postoje smjernice za reagovanje o zastrašivanju tužilaca i sudija putem medija, te njihovoj ličnoj sigurnosti, te da je šutnja VSTV-a, prema analizi, neprihvatljiva i da postoji nepovjerenje u ovo tijelo.

Davor Martinović je kazao da bi volio da mu neko kaže po čemu se ogleda da VSTV nije imun na očigledan politički uticaj, odnosno po čemu su to vidjeli eksperti koji su radili analizu “a koji su četiri dana boravili u BiH”, dok je Lakić dodao da se Vijeće i nadležne tužilačke komisije trebaju pozabaviti ovim pitanjima, odnosno da glavni tužioci analiziraju ovaj izvještaj i da se da prijedlog realizacije preporuka i rješavanja problema.

Članica Vijeća Biljana Simeunović je navela da “nismo uspjeli napraviti veći iskorak u borbi protiv korupcije koja je zavladala, te da nam ne treba izvještaj koji će to reći”. Šabić je dodao da procesuiranje visoke korupcije nema kontinuitet.

“Činjenica jeste da je stanje grozno i da je sve gore i gore”, rekla je Simeunović i dodala da dijeli mišljenje da postoji opšta pravna nesigurnost.

Lagumdžija je mišljenja da kao predsjednik Vijeća nije zadovoljan urađenim, odnosno odgovorom sistema te da nemamo krajnji proizvod – više optužnica za kriminal i korupciju visokog nivoa te više osuđujućih presuda.

Tačka dnevnog reda žalba tuženog i Ureda disciplinskog tužioca na odluku Drugostepene komisije je zatvorena za javnost.

Lagumdžija je u izjavi za medije govorio i da je vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanko Kajganić dobio određene informacije da lica koja se bave kriminalnim radnjama u svojim razgovorima kroz aplikaciju Sky spominju tužiteljicu Dijanu Kajmaković.

“Prema onome što ja znam, nema nje da direktno priča ali određena lica nju pominju i vršilac dužnosti glavnog tužioca je nju upoznao s tim”, rekao je Lagumdžija, navodeći da je Kajmaković sama tražila da se izuzme iz predmeta kao šef tog tima, te je donijeta odluka privremenog karaktera.

Ova se aplikacija spominjala na ročištima za određivanje pritvora Željku Radovanoviću i još šestorici osumnjičenih za organizovani međunarodni kriminal u vezi sa krijumčarenjem velikih količina opojnih droga, pranjem novca i drugim krivičnim djelima.