Zamjenik glavnog tužioca je početkom oktobra ove godine pismeno VSTV-u hronološki objasnio probleme s kojima se suočava na svom radnom mjestu zbog postupanja Milanka Kajganića, glavnog državnog tužioca, sadržaj je dopisa u koji je Detektor imao uvid.

Ovaj dopis jedan je od niza dokaza sa spiska u krivičnoj prijavi koju je u srijedu, 12. novembra, Pašić podnio Državnom tužilaštvu protiv svog šefa i tužiteljice Vedrane Mijović optužujući ih da su donosili odluke u korist tada osumnjičenih bjegunaca Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Pašić je za Detektor potvrdio da je poslao pritužbu još prije mjesec dana, ali da VSTV nije reagovao.

“Nisam dobio nikakav poziv, a očekivao sam da će me neko pozvati s obzirom na pritužbu koja je vrlo ozbiljnog karaktera”, kazao je Pašić.

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić nije želio za Detektor usmeno komentarisati saznanja od Pašića te je tražio pisani upit, na koji iz VSTV-a još nisu odgovorili. Vijeće je održalo dvije javne sjednice nakon dopisa na kojima on nije spominjan.

U ovom dopisu od 7. oktobra, Pašić je podsjetio da se pred Tužilaštvom vodi postupak protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično djelo “napad na ustavni poredak”. U međuvremenu je u ovom predmetu donesena odluka o obustavi istrage.

Kako Pašić navodi, on je u ovom predmetu imao ulogu nadzora, te je postupao u određenim procesnim prilikama i učestvovao u određenim provedenim radnjama dokazivanja.

“Na moj prijedlog formirani su tužilački timovi uz postupajućeg tužioca, sve kako bi se postupak učinio efikasnijim, lišen svake negativne percepcije i preispitivanja nezavisnosti i nepristrasnosti u radu”, naveo je zamjenik glavnog tužioca pojašnjavajući kako je funkcionisanje tužilačkih timova pretvoreno u vid kolektivnog odlučivanja i preglasavanja u donošenju odluke.

“Brojni su primjeri u kojem tužilačke odluke u važnim predmetima do danas nisu donesene upravo zbog ovog nametnutog standarda kolektivnog odlučivanja, koji danas očito predstavlja instrument kontrole isključivo u kapacitetu glavnog tužioca”, navodi se u dopisu.

Pašić, osvrćući se na predmet protiv Dodika, Stevandića i Viškovića, navodi kako je suočen s poteškoćama i opstrukcijama rada, te da to dolazi do izražaja zbog vrste krivičnog djela, visokih funkcija koje obnašaju osumnjičeni, te velikog interesovanja javnosti.

Formiranjem ovog predmeta, kako se navodi u dopisu u koji je Detektor imao uvid, narušeni su odnosi glavnog tužioca i Pašića zbog razlike u mišljenjima. Od juna 2025. godine nije sazvan nijedan kolegij, navodi Pašić u dopisu i dodaje kako nije imao neposrednu službenu komunikaciju s Kajganićem koja se odnosi na organizaciju rada i funkcionisanje Tužilaštva.

Zamjenik glavnog tužioca navodi kako je u predmetu protiv Dodika i drugih, koji je u vrijeme njegovog dopisa bio aktivan predmet bez donesene tužilačke odluke, predlagao da se skrati formirani tužilački tim sa devet na četiri tužioca, što je odbijeno.

“Odluka ne bi bila upitna da glavni tužilac nije nedugo nakon toga, koristeći se argumentacijom mog prijedloga donio odluku da se tim rasformira, a dalji rad na predmetu povjeri na postupanje samo jednoj tužiteljici, na koju je isti prvobitno bio i signiran”, navodi se u dopisu, te dodaje da je jedan od razloga za formiranje tužilačkog tima bila percepcija javnosti u vezi s porodičnim prilikama tužiteljice, čiji otac je bio član SNSD-a.

“Kao zamjenik glavnog tužioca i rukovodilac Odjela, postupajućoj tužiteljici izdao sam uputstvo da me informiše o svim mjerama i radnjama koje ima namjeru preduzeti, odnosno zatražio sam informaciju o planu istražnih aktivnosti”, naveo je Pašić, dodajući kako je tužiteljica to uputstvo ignorirala, te da je u julu 2025. godine poduzela određene radnje koje se tiču predaje osumnjičenih. Navodi kako izvještaj o poduzetim radnjama nije dobio, te da je on dostavljen glavnom tužiocu.

Pašić je dobio poziv za saslušanje svjedoka u svojstvu zamjenika glavnog tužioca, što je smatrao potrebom za njegovim izuzećem od nadzora nad radom i pregledom donesenih odluka.

Ispitan je, kako navodi 30. septembra 2025. godine, te je “lišen dalje mogućnosti korištenja prava i izvršavanja obaveza zamjenika glavnog tužioca – rukovodioca Odjela”.

Pašić navodi da je svakodnevno suočen s različitim oblicima pritisaka na rad, koji imaju prirodu mobinga.

On u dopisu VSTV-u navodi kako je u septembru 2024. godine imenovan za jednog od rukovodilaca Posebnog odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju, te ujedno za šefa Odsjeka za organizovani kriminal, ali da su mu tom odlukom ograničena ostvarenja određenih prava i obaveza rukovodioca Odjela na Odsjek za organizovani kriminal, krijumčarenje ljudi i terorizam.

“Dakle, od preuzimanja funkcije koja mi je povjerena, suočen sam sa stalnim ograničenjima”, navodi Pašić u dopisu VSTV-u i dodaje da odluka o njegovom imenovanju nije usklađena s pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Posebnog odjela, niti internim propisom Tužilaštva.

On navodi kako su u Odsjeku za terorizam i Odsjeku za krijumčarenje ljudima već bili imenovani rukovodioci, te da nakon imenovanja nije mogao izraziti mišljenje o rješenjima rukovodnih kadrova u ovim odsjecima iako je njima rukovodio.

Zamjenica predsjednika VSTV-a Sanela Gorušanović Butigan također nije željela komentarisati saznanja iz Pašićeve prijave te je novinare uputila na predsjednika Bogunića. Članovi Vijeća Duška Bogojević, Saša Sarajlić, Davor Martinović i Željka Fabić također nisu željeli javno komentarisati slučaj.

Iz Ureda disciplinskog tužioca nisu odmah odgovorili da li je na osnovu Pašićevog dopisa formiran predmet protiv Kajganića.

Tužilac Pašić je zbog postupanja u predmetu protiv Dodika, Stevandića i Viškovića uputio krivičnu prijavu protiv Kajganića i postupajuće tužiteljice Vedrane Mijović. Na osnovu ove prijave Tužilaštvo BiH je formiralo predmet. Disciplinski tužioci nisu još uvijek saopštili da li su oni formirali i disciplinski predmet.

* Ovaj članak je izmijenjen jer je greškom pisalo da Detektor nije mogao dobiti komentar Pašića.