Disciplinski postupak protiv Diane Kajmaković: Posjedovala šifre za Sky i Anom informacije
16.05.2023Dubravko Čampara, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine, kazao je da su predmeti vezani za aplikacije Sky i Anom dobijeni u ljeto 2021. godine, navodeći da je prva saznanja dobio on od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. O tome je, kako je kazao, obavijestio tada glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić i njenu zamjenicu Ozrenku Nešković, nakon čega je formiran odsjek za rad na ovim predmetima.
Do promjene tima, kako navodi, dovodi smjena Tadić i dolazak Milanka Kajganića, koji za šeficu Posebnog odjela za organizirani kriminal postavlja Dianu Kajmaković, te donosi odluku o formiranju odsjeka za Sky predmete.
Čampara je kazao da je zbog nepoznavanja aplikacija organiziran sastanak sa EUROPOL-om u njihovom sjedištu. Njemu su prisustvovali Džermin Pašić, Kajmaković i on.
“Otišli smo da tražimo da ti podaci što brže dolaze. Dogovorili smo da se dostavljaju Sienom, sigurnosnom vezom. Primali su se u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, a otvarali su se putem šifre. Kajmaković je insistirala da ima šifru i da ih ona otvori”, ispričao je Čampara, navodeći da to nije bilo uobičajeno za Tužilaštvo i da je Kajmaković predmete otvarala sa saradnicima, te jednu kopiju davala policijskoj agenciji.
“U februaru, martu, nas MUP Kantona Sarajevo obavještava da imamo problem s tom vrstom saradnje jer se pojavilo ime Kajmaković. O tome se obavještava glavni tužilac i prestaje ova saradnja, i ide se na međupolicijsku saradnju”, navodi Čampara.
Osvrćući se na događaj iz maja 2022. godine koji se tiče susreta sa Plakalovićem iz MUP-a KS-a, Čampara je kazao da je Plakalović tužiocu Pašiću donio izvještaj za ove aplikacije, nakon čega ga Kajmaković poziva na sastanak.
Odgovarajući na pitanje kakav je bio ton Kajmaković, Čampara je naveo “povišen, naredbodavan”.
Svjedočeći, Čampara je naveo da mu je poznat pretres sefa koji je dužila Kajmaković, navodeći da pretpostavlja da su se unutra nalazili predmeti. Kazao je da mu je poznat samo dio koji je njemu dostavljen, navodeći kako su to bili dokazi Obavještajno-sigurnosne agencije upućeni njemu za predmet vezan za Prijedor.
“Dobio sam to sa zakašnjenjem od godinu dana. Ja sam dobio u martu ove godine, a došlo je u martu 2022. godine”, naveo je Čampara dodajući da mu nije bilo poznato da su ovi podaci stigli.
Tužilac Čampara je, odgovarajući na pitanje pravne zastupnice Senke Nožica, kazao da informaciju nije pročitao u martu 2022. godine.
On je potvrdio tvrdnju Senke Nožica vezano za tri različita perioda u kojima se postupalo po aplikacijama, potvrđujući da je drugi period bio od januara 2022. godine do razrješenja Kajmaković 27. maja 2022. godine.
Pojasnio je da je u CMS-u napravljem poseban dio za tužitelje koji postupaju u predmetima vezanim za Sky aplikaciju, te da prvobitni izvještaj dolazi glavnom tužiocu koji se potom signira zamjeniku. Zamjenik pregleda tu informaciju i CMS-u odredi ko će raditi predmet.
Osvrćući se na događaj iz maja 2022. godine, Čampara je kazao da je Kajmaković rekla: “Ja sam ovdje šef, sve ćeš meni donositi”, na šta je Plakalović kazao da nije takav dogovor i da će to prenijeti komesaru.
Potvrdio je da je Kajmaković znala Plakalovića i da ona inače komunicira povišenog tona.
Čampara je kazao i da su u aplikacijama spominjani i drugi tužioci, ali i sudije i advokati, te da to nije problem već ono što stoji iza toga.
Ured disciplinskog tužioca (UDT) tereti Dianu Kajmaković, suspendovanu zamjenicu glavnog tužioca, po tri tačke disciplinske tužbe – za korištenje funkcije tužioca radi pribavljanja koristi, miješanje u rad tužilaca, ponašanje koje šteti ugledu funkcije, kao i zbog drugog ponašanja koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet.
Davor Knežević, istražitelj u Državnom tužilaštvu, kazao je da je radio na predmetima sa tužiteljicom Kajmaković “od istrage do optužnice”.
Pojašnjavajući postupanje sa informacijama koje imaju oznaku povjerljivosti, Knežević je kazao da je Kajmaković dobijala i otvarala te informacije i da je, ukoliko je to vezano za istragu, pozivan postupajući tužilac. Ukoliko se nije znalo da postoji istraga, tražile su se dodatne provjere policijskih agencija, a informacija se odlaže u sef.
Kazao je da su sve te informacije bile podložne vraćanju, te naveo da su one u sefu bile “svježe informacije” dobijene u periodu od postavljanja Kajmaković za šeficu Posebnog odjela.
Ocjenjujući rad tužene Kajmaković, Knežević je kazao da je imao privilegiju da bira i da je ona slovila za najboljeg, te da nije uočio da je uradila bilo šta što nije u skladu s pravilima.
Na pitanje tužene Kajmaković o informaciji koja je bila vezana za Prijedor, svjedok je naveo da je tužilac Čampara dolazio i pročitao informaciju.
Dodatnim pitanjem Alena Kurspahić-Nadarević je tražila pojašnjenje ovog navoda. Svjedok je kazao da je jedna informacija došla, ali u jednom periodu Državno tužilaštvo nije preuzelo ubistvo, nego samo radilo na organiziranom kriminalu, te da je tužilac izvršio uvid.
Knežević je na pitanje Sanina Bogunića, člana Prvostepene disciplinske komisije, o tome da li se informacije označene stepenom povjerljivosti prosljeđuju ili daju na uvid tužiocima, kazao da im se daje da pročitaju.
Edib Sikira, koordinator predmeta u Državnom tužilaštvu kazao je da radi sa tužiocem Hukeljićem, te da ga je 28. jula 2022. godine pozvala Kajmaković u kancelariju.
“Pitala me je li mi poznata odluka za formiranje tužilačkog tima u kojem smo Mirza Hukeljić, Bojana Jolović i ja”, ispričao je Sikira, navodeći da je od njega traženo da provjeri sadržaj te odluke.
“Pozvao sam Hukeljića, prenio šta se desilo i rekao mi da ne dajem odluku i da sačinim službenu zabilješku”, kazao je navodeći da Kajmaković nije tražila bilo kakvu drugu odluku.
Na pitanje punomoćnice Lejle Čović da li je u predmetu koji vodi tužilački tim saslušavana Kajmaković, Sikira je kazao da jeste, dodajući da su tužioci bili prisutni, te da je tada postojala odluka o formiranju tužilačkog tima.
Nastavak glavne rasprave zakazan je za 26. maj 2023. godine.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.