Džombić, bivši predsjednik Vlade RS-a, oslobođen krivice za zloupotrebu službenog položaja
27.10.2023
Džombić je 2012. godine bio predsjednik Vlade i Kreditnog odbora Skupštine akcionara Investiciono-razvojne banke (IRB), a optužnica Republičkog javnog tužilaštva tereti ga da je presudno uticao da “Energolinija” dobije 19,4 miliona KM iako u tom trenutku nije bila kreditno sposobna.
Sudija Dragan Uletilović rekao je tokom čitanja prvostepene presude da je optuženi postupao u dobroj namjeri da udovolji zahtjevu “Energolinije”, te da je Sudsko vijeće utvrdilo da su neutemeljeni navodi optužnice.
“Ovdje nema individualne odgovornosti optuženog, nema umišljaja i namjere da se pričini šteta. Takođe, neutemeljeni su i navodi, a i nije dokazano da je optuženi vršio pritisak na bivšeg direktora IRB-a Milenka Pavlovića”, rekao je Uletilović.
On je objasnio da je Kreditni odbor, kojim je predsjedavao Džombić, imao diskreciono pravo da donosi ove odluke, ali da je riječ o kolektivnom organu, a kada odlučuje kolektivno tijelo, nema krivične odgovornosti pojedinca.
Sudsko vijeće je odbacilo i tvrdnje tužioca da je optuženi bio u obavezi da prati namjensko trošenje sredstava IRB-a, posebno zbog činjenice da je Džombić već 2013. napustio pozicije u Vladi Republike Srpske.
“Prinudne naplate duga i zašto IRB nije reagovao mnogo ranije kada je riječ o ovom kreditu nije pitanje za ovaj slučaj”, kazao je Uletilović te dodao da su bivši vlasnici svih preduzeća koja su poslovala u okviru bivšeg giganta Fabrike glinice “Birač” iz kriminalnih razloga vršili podjele preduzeća, da bi izvlačili iz njih novac.
“Očigledno je postojala skrivena namjera tih Litvanaca, uprkos namjerama Vlade RS-a da se održi u životu cijeli taj kraj. Kako je svjedok Zoran Tegeltija rekao, ti litvanski vlasnici su preko noći 2013. napustili BiH i sada su nedostupni organima gonjenja iako se od tada vodi istraga protiv njih”, dodao je Uletilović.
Kazao je da je nepoznato da li je bila sprega između Litvanaca sa domaćim “faktorom”, ali da je ovaj slučaj velika škola domaćim vlastima kada budu u budućnosti pregovarali sa stranim investitorima, te je pomenuo veoma sporu reakciju na te kriminalne aktivnosti.
Evidentna je “sporost regulatornih tijela, posebno IRB-a i Agencije za bankarstvo, koja su na te nezakonitosti reagovala tek kada je napravljena velika šteta”, zaključio je Uletilović.
Advokat Zoran Bubić, branilac Aleksandra Džombića, rekao je nakon izricanja presude da je ona očekivana jer od početka nije bio nijedan dokaz protiv njegovog branjenika.
“Ako ste vidjeli, Tužilaštvo se pozivalo na svjedoke iz čijih iskaza proizilazi da Džombić nije izvršio krivično djelo. Izrazili smo sumnju da je od početka tražen bilo kakav optuženi da se spasi predmet u okruženju kada su strani državljani Litvanci otišli i prestali biti dostupni organima gonjenja”, kazao je Bubić.
Istakao je da za sporo reagovanje organa gonjenja nije odgovoran optuženi.
“Moram da kažem da je istragu vodio drugi tužilac, a ne postupajući tužilac doktor Janković. Dakle, gurnuli su jednog vrsnog pravnika u postupak u kojem optužnica nije imala nikakvih šansi”, izjavio je Bubić, te dodao da je zbog cijelog postupka njegov branjenik trpio štetu.
Na ovu presudu je dozvoljena žalba.
Vijesti
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Izostanak reakcije Krišto i Bunoze na pismo iz Bruxellesa otvara pitanje političke odgovornosti
Ne samo da su sporne izmjene Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u vezi s izvještavanjem o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, zbog kojih je Evropska komisija upozorila na moguće posljedice po reformski proces u BiH, već zabrinjava i odnos domaćih institucija i vlasti prema javnosti. Dok iz Bruxellesa stižu upozorenja o rizicima koje nosi odluka VSTV-a, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravde Davor Bunoza još se nisu javno oglasili po ovom pitanju, niti su odgovorili na naše službene upite, što sagovornici Detektora smatraju simptomatičnim.
asminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
Jasminka Knežević: U petak presuda suspendovanoj tužiteljici
Presuda suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne biće objavljena u petak, 19. juna, pred Posebnim odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Debevec i ostali: Na pisarnici nisu upućeni u sadržaj dokumenata
U nastavku suđenja suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i drugim optuženim za više krivičnih djela okončano je saslušanje svjedoka Edina Kovačevića, koji je ponovio da mu nije poznat sadržaj dokumenata koji se primaju i šalju iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.
