Indeks Institucije Predmeti Vijesti Izvještaji
Nazad

Džombić: “Energoliniji” nije trebao biti dodijeljen kredit

04.10.2023


Vještak Marko Zelinčević, koji je za potrebe Tužilaštva vještačio dokumentaciju o dodjeli kredita Investiciono-razvojne banke (IRB) preduzeću “Energolinija”, rekao je da to preduzeće nije ispunjavalo uslove za kredit.

“Prema finansijskim pokazateljima, od 2009. do 2011. godine to društvo ne bi moglo da izmiruje sve svoje obaveze, čak ni iz stečajne mase”, izjavio je Zelinčević te dodao da je “Energolinija”, u trenutku kada je dobila kredit IRB-a od 19,4 miliona KM, već imala obaveze koje su bile veće od 22 miliona KM.

Zelinčević je kazao i da se ne slaže u nekim segmentima sa nalazom vještaka Aleksandra Čolića, a koji je izvela Odbrana Džombića, jer je preduzeće “Energolinija” iskazivalo gubitak u poslovanju.

Vještak je naveo da za preduzeće “Alusil”, koje je u tom predmetu imalo status jemac-platac, nije ni urađena kreditna sposobnost iz razloga što je i ono negativno poslovalo, sa gubitkom od 246.221 КМ, kao i da se tokom analize kredita najviše cijenila vrijednost nekretnina.

“Preduzeće koje je jemac-platac takođe mora da posluje pozitivno, tako da, prema pokazateljima koje imamo, nije bilo uslova da se ‘Energoliniji’ dodijeli kredit ni od dva miliona maraka, koliko je bio prvobitni prijedlog kreditne službe IRB-a”, rekao je Zelinčević.

On je dodao i da se djelimično ne slaže sa ocjenom prethodnog vještačenja da je drugi jemac-platac – “Alumina” – mogao i sada da servisira kredit koji je dodijeljen “Energoliniji”.

“Ako pogledamo poslovanje iz prethodnih godina, vidimo da je to preduzeće imalo gubitak, tako da je iz dobiti u narednim godinama trebalo prvo da pokrije taj gubitak. Što se tiče ‘Energolinije’, prema njihovim izvještajima, stanje na dan dobijanja kredita u 2012. je i lošije u odnosu na period kada je IRB odbila njihov prvi zahtjev za kredit”, kazao je vještak.

Tokom unakrsnog ispitivanja Odbrane, Zelinčević je više puta ponovio da nisu postojali uslovi za dobijanje kredita, bez obzira što je advokat pokušavao da ukaže na značaj odobravanja sredstava i uvođenje još jednog preduzeća, “Alumine”, u status jemac-platac, od strane Skupštine akcionara IRB-a, na čijem čelu je tada bio Aleksandar Džombić.

“Obezbjeđenje kredita je sekundarni izvor naplate. Primarni izvori naplate su imovina i prevashodno finansijska sredstva. Bez obzira što je i ‘Alumina’ bila garant, ona je takođe poslovala negativno u prethodnom periodu. Obezbjeđenje kredita se uzima kada smatramo da ne postoji sigurnost u otplati”, rekao je vještak.

Na pitanje advokata Zorana Bubića da li su “Energolinija” i kasnije “Alumina” uredno servisirale kredit do 2017. godine, Zelinčević je kazao da su otplate kredita već tada išle sa kašnjenjem.

Tokom unakrsnog ispitivanja, vještaku je više pitanja postavio i predsjedavajući Sudskog vijeća Dragan Uletilović, koji je insistirao da Zelinčević odgovori na osnovu čega crpi svoja saznanja ako ne postoje normativni akti kada je riječ o procjeni kreditne sposobnosti, te je od njega tražio da uzme u obzir da je riječ o više preduzeća koja su poslovno i fizički povezana.

Uletilović je od svjedoka tražio da odgovori na pitanje da li je upoznat s tim da je Evropska investiciona banka odobrila kredit, uz glasnu konstataciju: “Niko ne daje pare na lijepe oči”, te je rekao da je njegov nalaz u pojedinim dijelovima u kontradikciji.

Zelinčević je kazao danas i da je vidio plan “Energolinije” o mogućim uštedama ako se pređe na jeftiniji energent, za šta je kredit trebao biti utrošen, ali je taj plan nazvao preambicioznim.

Branilac optuženog iznio je više puta prigovore na iskaz vještaka, nazivajući ih paušalnim, te tražio od Sudskog vijeća da se uradi i novo nadvještačenje te da se ponovo sasluša i vještak Odbrane Aleksandar Čolić.

“Mišljenje vještaka Zelinčevića nema nikakvo uporište. Mišljenja su mu paušalna i neargumentovana. Na neka pitanja svjedok nije ni odgovorio. Mišljenja sam i da bi treći nezavisni vještak trebao da vještači ova dva vještačenja koja su izveli Tužilaštvo i Odbrana”, naveo je Bubić, te izrazio spremnost da to vještačenje finansira Odbrana.

Suđenje Džombiću biće nastavljeno 11. oktobra saslušanjem vještaka Odbrane Aleksandra Čolića.

Vijesti

VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.

Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH

Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.

EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane

Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.

Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora

Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.

Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću

Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.

Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi

Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.