Jasminka Knežević: Dokazi Odbrane o nepostojanju službene tajne
26.06.2026Advokat Damir Beglerović uložio je u sudski spis set dokaza kojim ukazuju na činjenicu da su svi dokumenti javno dostupni i da nije postojala službena tajna. Među priloženim dokazima su zapisnik o saslušanju svjedoka, zapisnik o ročištu Kantonalnog suda u Sarajevu od 23. juna 2021. te rješenje o određivanju pritvora od 24. juna iste godine.
Tužiteljica Nina Šahinpašić prigovorila je na relevantnost ovih dokaza, navodeći da se on nalazio u sudskom spisu, da nije bio javan, te da optužena nije slala prepričanu izjavu, već zadnju stranu zapisnika s potpisom, što nikome nije bilo dostupno.
Odbrana je priložila i Pravilnik o načinu i obliku oznaka tajnosti iz 2006. godine, iz kojeg je, kako navode, vidljiv način na koji svaki dokument mora biti označen. S ovim dokazuju, kazao je advokat, da Informacija OSA-e nije mogla imati stepen tajnosti jer nije pravilno označena.
Advokat je u sudski spis uložio i Pravilnik o sistemu za automatsko upravljanje predmetima (TCMS), uz poseban osvrt na član koji opisuje funkcije TCMS administratora. Na jednom od prošlih ročišta svjedočila je i šefica krivične pisarne Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, koja je potvrdila da je izvršila uvid u TCMS, da su u konkretnom predmetu bile navedene još dvije tužiteljice.
Tužiteljica je prigovorila i na ovaj dokaz, navodeći da “pogrešno tumače Pravilnik o TCMS-u”, te je najavila izvođenje dokaza replike na narednom ročištu.
Knežević je optužena da je u periodu između 16. i 20. maja prošle godine, putem platforme TikTok, iz krivičnog predmeta Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu poslala fotografiju/screenshot popratnog akta Informacije Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Sretenu Manojloviću, kao i drugu stranicu tog dokumenta koji sadrži komunikaciju između određenih osoba sa oznakom tajnosti “povjerljivo”.
Nastavak suđenja planiran je za 3. juni.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.
