Indeks Institucije Predmeti Vijesti Izvještaji
Nazad

Jasminka Knežević: Pretres u kancelariji tužiteljice

25.06.2026

Džanan Skopljak, istražitelj sarajevskog Ministarstva unutrašnjih poslova koji je sa svjedočenjem počeo na jednom od ranijih ročišta, braniocu Damiru Begleroviću je potvrdio da je postupao po prijavi Sretena Manojlovića 27. maja 2025. i da je prijavitelj ponio telefon i pokazivao fotografije na kojima se nalaze prepiske.

“Za telefon je izvršen uviđaj i tužilac je bio upoznat da je Sreten spreman predati dobrovoljno telefon, ali naredni dan, s čim je tužilac bio saglasan”, rekao je svjedok u unakrsnom ispitivanju.

Skopljak je potvrdio da je 30. maja 2025. vršio pretres prostorija Kantonalnog tužilaštva jer je naredba izdata u cilju pronalaženja mobitela i SIM kartica. Ispričao je da su zajedno ušli u kancelariju koju je koristila Knežević i da se telefon nalazio na stolu.

“Prezentovana joj je naredba, ona nam je pokazala gdje se nalazi akt”, kazao je svjedok i dodao da je zapisnik o saslušanju svjedoka fotografisan, te da su nakon pretresa sačinjena dva zapisnika.

Optuženoj Knežević je svjedok rekao da je on bio ovlašteno službeno lice s kolegama kada se vršilo vještačenje telefona u Agenciji za forenziku u Lukavici, te da o tome nisu obaviještene druge policijske agencije. Potvrdio je da je tada sačinjen zapisnik na kojem piše da je započeto vrijeme 11:40 sati, ali da u drugom redu piše da je zapisnik sačinjen u 11:00 sati.

Rekao je i da je Manojlović prezentovao prepiske iz WhatsApp aplikacije, ali da je konstatovano da nema tu aplikaciju u telefonu, te je zbog toga saslušan.

Odbrana je prigovorila na svjedočenje, navodeći da su zapisnici koji su sačinjavani u cijelosti nezakoniti.

Knežević se tereti da je u periodu između 16. i 20. maja prošle godine, putem platforme TikTok, iz krivičnog predmeta Tužilaštva Kantona Sarajevo poslala fotografiju/screenshot popratnog akta Informacije Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH) Sretenu Manojloviću, kao i drugu stranicu tog dokumenta koji sadrži komunikaciju između određenih osoba sa oznakom tajnosti “povjerljivo”.

Meliha Dugalija, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, kazala je da je 2024. Knežević raspoređena u Odjel za maloljetnike sa Odjela za opći kriminalitet i da su njeni predmeti na kojima je radila preraspoređeni drugom tužiocu.

“Zadržala je određeni dio svog referata da ponese, da završi do kraja godine”, rekla je Dugalija.

Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kako je kazala Dugalija, Knežević je privremeno udaljena sa svoje pozicije, te su se morali identifikovati predmeti na kojima je radila kako bi se presignirali drugim tužiocima.

“Nismo našli predmete na jednom mjestu. Nešto je bilo na stolu, ispod stola, bilo je na više mjesta u kancelariji”, rekla je Dugalija.

Broj jednog predmeta pročitala je tužiteljica Nina Šahinpašić, a Dugalija je potvrdila da je taj predmet imao različite oznake od inicijalnog akta, te da je za njega bila zadužena Knežević.

Kada je bila zamjenica glavne kantonalne tužiteljice, utvrdila je postupanje Knežević koje je suprotno pravilima, te je disciplinski prijavila i pojasnila je da samoinicijativno formiranje predmeta nije dozvoljeno.

“Tužilac, kad zaprimi prijavu, dužan je dostaviti to glavnoj tužiteljici kako bi se sistemski rasporedio predmet”, kazala je Dugalija.

Knežević je prigovorila i rekla da se radi o brutalnoj diskreditaciji.

“Dobila sam najveću kaznu u pravosuđu, i ponosim se time… Radila sam na predmetu o eksplozivu koji je ulazio u ovaj grad, možda se nisam najbolje snašla u tom predmetu”, izjavila je.

Dugalija je ispričala da je donesen novi Pravilnik o unutrašnjem poslovanju, koji je dobio odobrenje u aprilu 2025. godine, a da se nove odredbe odnose na ponašanje uposlenika. Navela je da se za akata od OSA-e koja nose oznaku “povjerljivo” skenira samo koverta, ali ne i sadržaj, i da se samo tako unosi u CMS sistem, a zbog nepostojanja posebne prostorije za čuvanje takvih akata, tužioci to čuvaju u svojoj kancelariji.

Optuženoj Knežević, Dugalija je potvrdila da je bila zadovoljna njenim radom kada je postala glavna kantonalna tužiteljica, te da se ne sjeća da je dolazila sa zahtjevom za uvećanje norme.

Na ročištu je saslušana kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija, koja je potvrdila da joj je dodijeljen referat od Knežević sa izuzecima kompjuterskog kriminala, trgovine ljudima i još nekoliko predmeta organizovanog kriminala koje je Knežević zadržala.

Rekla je da je, između ostalog, bilo predmeta koji su iskazani završenim, a suđenje je bilo u toku.

“Ona je radila, vratila je referat koji je bio velik, ali bilo je neurednosti. Bilo je nekih predmeta gdje je nastupila zastara”, kazala je.

Objasnila je da je za jedan predmet došao upit od Posebnog odjela gdje je pisalo da je za isti zadužena Sarajlija, a ona je znala da je taj predmet od Knežević, a nije ga imala u kancelariji.

Suđenje se nastavlja 29. aprila.

Vijesti

VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.

Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH

Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.

EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane

Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.

Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora

Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.

Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću

Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.

Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi

Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.