Jasminka Knežević: Prikazani razgovori TikTok profila “Spartak”
26.06.2026Adis Drakovac iz Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenje, koji je sačinio nalaz i mišljenje, i koji je sa svjedočenjem počeo na jednom od ranijih ročišta, rekao je da je izvršio vještačenje mobilnog telefona u offline modu – bez interneta – i sačinio izvještaj, te da je fotoaparatom fotografisao displej telefona.
Sve je, kako je kazao, upakovao u takozvani ZIP folder, koji je danas otpakovan u sudnici, u kome se nalaze svi podaci iz telefona.
Na ekranu u sudnici javnost je imala priliku vidjeti svaku fotografiju koju je vještak pojašnjavao. U podacima o telefonu nalazi se ime “Srećko Manojlović”, te je vidljiv i broj telefona. Uređaj sadrži 1.529 fotografija i 205 videozapisa.
Na jednoj od fotografija vidljiv je screenshot gdje piše broj telefona Jasminke Knežević.
“Jedina komunikacija za aplikaciju bila je TikTok”, rekao je vještak te pojasnio da je komunikaciju s Tik-Toka fotografisao bez interneta drugim uređajem.
Komunikacija sa TikTok profilom “Spartak” ostvarena je s vlasnikom telefona 16. maja 2025. godine.
“Nije istina što pričaš da je Serdarević kupio stan Kneževićki i na Malti i u Turskoj… Ona nikada nije uzela ništa ni od koga… Jel ti to od Duška kojeg je optužila za drogu…”, glasile su početne poruke koje je u sudnici pročitao vještak.
Nakon nekoliko poruka, vidljivo je da je korisnik TikTok profila “Spartak” napisao vlasniku telefona da je žensko.
“Ja sam tužiteljica za koju si ono rekao… Ja sam Jasminka”, glasila je poruka koju je “Spartak” uputio vlasniku telefona 18. maja 2025.
Tužiteljica Nina Šahinpašić je konstatovala da je pronađena fotografija na kojoj je dokument Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), gdje piše “Informacija” na kojoj su redigovane oznake tajnosti, a vidljiv je potpis direktora Osmana Mehmedagića. Šahinpašić je kazala da je ista informacija pronađena kod Knežević u kancelariji.
U jednoj od fotografija na telefonu vidljivo je da je “Spartak” poslao vlasniku telefona da hoće da objavi dokumente.
Prikazan je i screenshot komunikacije na WhatsAppu koja je razmjenjivana između kontakta pod imenom “Jasminka Knežević”, a u kojoj je vlasnik telefona razgovarao o određenim predmetima.
“Možete staviti bilo kakvo ime… Možete nazvati kako hoćete… ali broj ostaje isti”, rekao je vještak Drakovac.
Kazao je da nije instalirana aplikacija WhatsApp kada je vršio ekstrakciju telefona.
Knežević je optužena da je u periodu između 16. i 20. maja prošle godine, putem platforme TikTok, iz krivičnog predmeta Tužilaštva Kantona Sarajevo poslala fotografiju/screenshot popratnog akta Informacije Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Sretenu Manojloviću, kao i drugu stranicu tog dokumenta koji sadrži komunikaciju između određenih osoba sa oznakom tajnosti “povjerljivo”.
Prilikom unakrsnog ispitivanja, advokat Damir Beglerović je zamolio da se ukuca ime i prezime “Jasminka Knežević” u izvještaj koji je analiziran na ročištu. Broja nije bilo.
Rekao je da je naredbu za vještačenje dobio 13. juna 2025. godine.
Na jednom screenshotu koji je prezentovan u sudnici mogao se vidjeti TikTok profil s fotografijom slova “J” i imenom “Spartak” koji je bio s tamnom temom, dok je komunikacija predstavljena s bijelom temom. Vještak je rekao da se radi o screenshotu koji je imao internet, dok je vještačenje vršeno bez interneta. Kazao je da je USB kompresiran, što onemogućava bilo kakvu manipulaciju.
Advokat Beglerović prigovorio je na zakonitost i relevantnost svjedočenja, kao i na autentičnost fotografija, dok je optužena Knežević prigovorila na nezakonito izvršen pretres, jer ga je izvršila osoba iz Ministarstva unutrašnjih poslova u drugom entitetu bez prisustva i obavijesti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske ili Državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
“Pretres je nezakonit i nalaz je nezakonit”, kazala je Knežević.
Suđenje se nastavlja 20. maja.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.