Lagumdžija poručuje da su neprimjerene i nedopustive Dodikove izjave o sudovima
05.07.2023Prvog dana održavanja sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća predsjednik Halil Lagumdžija je kazao medijima da su izjave Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS) o kojima je Detektor ranije pisao, neprimjerene i nedopustive, te da se na takav način narušava princip podjele vlasti.
“Imajući u vidu sadržinu izjave i mogućih posljedica, tu izjavu ja kao čovjek, kao sudija, kao predsjednik Vijeća, smatram neprimjerenom, pa moram reći i nedopustivom. Na takav način narušava se princip podjele vlasti a, osim toga, prijetnja nečim takvim može u značajnoj mjeri ograničiti nezavisnost u donošenju mišljenja i odluka svakog pojedinačnog nosioca pravosudne funckije u RS-u”, izjavio je Lagumdžija.
Lagumdžija se osvrnuo i na telefonsku sjednicu članova Vijeća koja je održana 23. juna, a nakon kritika da bi mogli propustiti na vrijeme dati svoje mišljenje o izmjenama Krivičnog zakonika RS-a. Upitan zbog čega nije organizirana vanredna sjednica kako bi javnost mogla prisustvovati i čuti diskusiju, on je kazao da se radilo o sezoni godišnjih odmora.
“Vanrednu sjednicu organizovati, to je malo je glomazna mašinerija, pogotovo što su članovi Vijeća bili na godišnjem odmoru. Malo je to teško. U toj situaciji sam odlučio da zakažem telefonsku sjednicu Vijeća i sav je materijal ranije dostavljen. A da bi nadomjestili tu raspravu, ostavili smo mogućnost danas na sjednici Vijeća. Jedna od tačaka je razmatranje i eventualno davanje dopunskih stavova”, pojasnio je Lagumdžija.
Detektor nije mogao dobiti zapisnik sa ove sjednice.
Tokom davanja informacije o Mišljenju na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS-a, Lagumdžija je kazao da se u javnom prostoru počelo govoriti da Vijeće bježi od zakonskih nadležnosti i da je postojao plan da se danas ili sutra na Narodnoj skupštini razmatraju izmjene i dopune Zakona.
Član Vijeća Davor Martinović je iskazao rezervu prema ovakvom načinu rješavanja problema, odnosno održavanju telefonskih sjednica.
“Ja sam, ne slučajno, bio nedostupan u to vrijeme, jer je to bio moj odgovor na ovakav način glasovanja, jer mislim da se ne može na ovakav način izjasniti za ili protiv. Mislim da za ubuduće moramo jasno zauzeti stav kako ćemo raditi”, dodao je Martinović.
Amila Kunosić je dodala da Mišljenje Vijeća, nažalost, nikoga ne obavezuje i pitanje je hoće li ga iko ikad pročitati.
Na sjednici je rečeno i da je povećan broj nosilaca pravosudnih funkcija koji su dobili visoke ocjene za uspješno obavljanje posla, te smanjen broj ocjenjenih sa dvije najlošije ocjene. Ukupno je 57 osoba ocjenjeno niskim ocjenema, rečeno je tokom prezentovanja analize postupka ocjenjivanja rada nosilaca pravosudnih funkcija u sudovima i tužilaštvima za prošlu godinu.
Na današnjoj sjednici predstavljen je četverogodišnji projekat “Jačanje učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u BiH”, čiji je cilj unapređenje efikasnosti završavanja predmeta, posebno na građanskim referatima.
Bez diskusije je usvojen Nacrt programa rada VSTV-a za 2024. godinu, a primljen je k znanju i polugodišnji izvještaj o radu Predsjedništva Vijeća.
Redovna sjednica Vijeća bit će nastavljena sutra, 6. jula.
Vijesti
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Izostanak reakcije Krišto i Bunoze na pismo iz Bruxellesa otvara pitanje političke odgovornosti
Ne samo da su sporne izmjene Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u vezi s izvještavanjem o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, zbog kojih je Evropska komisija upozorila na moguće posljedice po reformski proces u BiH, već zabrinjava i odnos domaćih institucija i vlasti prema javnosti. Dok iz Bruxellesa stižu upozorenja o rizicima koje nosi odluka VSTV-a, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravde Davor Bunoza još se nisu javno oglasili po ovom pitanju, niti su odgovorili na naše službene upite, što sagovornici Detektora smatraju simptomatičnim.
asminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
Jasminka Knežević: U petak presuda suspendovanoj tužiteljici
Presuda suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne biće objavljena u petak, 19. juna, pred Posebnim odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Debevec i ostali: Na pisarnici nisu upućeni u sadržaj dokumenata
U nastavku suđenja suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i drugim optuženim za više krivičnih djela okončano je saslušanje svjedoka Edina Kovačevića, koji je ponovio da mu nije poznat sadržaj dokumenata koji se primaju i šalju iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.
