Mihajlović: Daktilografkinja kupila stan uz pomoć kredita
31.05.2023
Sabina Pojata, sestra Sadine Beridan-Zuhrić, koja je radila kao daktilografkinja kod tužioca Bože Mihajlovića, ispričala je u Općinskom sudu u Sarajevu da nikada nije sestru pitala kolika joj je plata.
“Znam da je rekla da će uzeti kredit da kupi stan, zajedno sa mužem Samirom Zuhrićem“, rekla je svjedokinja, te dodala da je njihov otac prodao zemljište u okolini Sarajeva i dio novca dao Sadini za kupovinu stana.
Kako je ispričala, njena sestra i zet renovirali su taj stan uz pomoć rodbine koja im je pomogla.
“Neko je uradio stolariju, neko keramiku, tako da smo im svi pomogli“, navela je ona.
Svjedokinja je rekla i da je njena sestra već osam godina teško bolesna, da je onkološki pacijent i porodica joj pomaže u pokrivanju dodatnih troškova liječenja.
Mihajlović je optužen da je propustio vršiti nadzor nad radom i postupanjem svoje daktilografkinje, koja je prisvojila privremeno oduzeti novac iz više predmeta u iznosu od preko 100.000 KM.
Njemu je prvobitno suđeno pred Državnim sudom, gdje je osuđen na pet godina zatvora, ali je Apelaciono vijeće krajem 2020. ukinulo presudu i postupak prenijelo na Općinski sud u Sarajevu.
Na poziv Kantonalnog tužilaštva odazvala se i Nusreta Hasanagić, koja je nakon smrti muža, 2001. godine, naslijedila firmu “Bos Mond d.o.o. Sarajevo“ u kojoj je bio zaposlen Samir Zuhrić, suprug daktilografkinje.
Svjedokinja je navela da je krajem 2014. imenovala Zuhrića za direktora, a ona se penzionisala.
“Ja sam 2016. godine ugasila firmu, Samir je osnovao svoju i nastavio poslovati. Bio je jako korektan“, rekla je svjedokinja i dodala da je on, u prosjeku, mjesečno zarađivao oko 1.500 KM.
Navela je da ne poznaje porodične odnose porodice Zuhrić i da joj je on jedne prilike rekao da je njegova supruga kupila stan, a on preuzeo obavezu plaćanja rata kredita.
Suđenje se nastavlja 7. juna.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.
