Nacrt zakona o Visokom i sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) jedan je od ključnih zakona koji se moraju usvojiti da bi Bosna i Hercegovine krenula u pregovore za priključenje Evropskoj uniji.

Detektor je analizirao posljednji Nacrt ovog zakona objavljen na stranici e-konsultacije, koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Prema novom tekstu, izabranim članovima Vijeća mandat počinje teći prvog narednog radnog dana nakon isteka mandata prethodnog sastava. Svi članovi Vijeća moraju dostaviti svoje izvještaje o imovini, ali provjera ne mora biti završena da bi oni stupili na dužnost.

“Ukoliko dodatna provjera izvještaja o imovini i interesima izabranog člana Vijeća ne bude okončana do isteka mandata prethodnog sastava Vijeća, novoizabrani član Vijeća preuzima dužnost”, navodi se u Nacrtu zakona.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala za Detektor kaže ako se za sve sudije i tužioce traži da moraju proći provjere prije preuzimanja funkcije nejasno je zbog čega to nije i za članove Vijeća. Smatra da je to još opasnije, da ukoliko provjere pokažu nešto, a osoba je, dok su trajale provjere, već preuzela funkciju i donosila je neke odluke.

“Ako provjera bude negativna, poništava se imenovanje. Šta je bilo s onim u međuvremenu – ostaje taj dio nejasan, šta to znači u smislu odluka, tu je ogromna odgovornost, donose se odluke o imenovanju drugih nosilaca, napredovanju, konkretne druge odluke, kroz disciplinske postupke i slično koje mogu biti obojene nekakvim drugim uticajem koje bi provjere eventualno pokazale”, kaže Korajlić.

Novim prijedlogom, predsjednik i i potpredsjednici Vijeća dužnost preuzimaju na dan donošenja odluke o izboru. Prema Nacrtu, ukoliko je na poziciju predsjednika ili potpredsjednika izabran član Vijeća čiji izvještaj o imovini i interesima za prethodnu godinu nije provjeren, provodi se dodatna provjera koja je prioritetna.

“U slučaju negativnog ishoda dodatne provjere predsjedniku, odnosno potpredsjedniku Vijeća prestaje mandat na toj funkciji”, stoji u zakonu.

U amandmanima VSTV-a na Prijedlog zakona od 9. aprila ove godine, a u koje je Detektor imao uvid, navodi se da ove predložene izmjene imaju za cilj osiguranje preduslova za neometano funkcionisanje Vijeća u punom sazivu u slučaju da dodatne provjere izvještaja svih novoizabranih članova ne budu blagovremeno okončane.

Prema ovom dokumentu, odlaganje preuzimanja dužnosti člana Vijeća uslijed trajanja dodatne provjere nosi prevelik rizik za ispravno funkcionisanje institucije.

“Dodatno, nejasno je zašto bi se institucija izlagala takvom riziku kada je moguće propisati prestanak mandata člana Vijeća po sili zakona u slučaju negativnog ishoda dodatne provjere”, navodi se u amandmanima Vijeća.

Prema Korajlić, neophodno je osigurati da efikasno idu imenovanja i preuzimanja funkcija, da ne bi došlo do blokada rada institucija, ali s druge strane mnogo je veća odgovornost članova Vijeća u tom dijelu i šta je s tim odlukama koje su eventualno donosili prije toga.

“Mislim, bojim da ćemo opet kroz ove ovakve odredbe imati situaciju da se ne promisli adekvatno pa da onda kasnije kad se usvoji zakon i krene primjena opet se hvatamo za glavu jer su se pokazali problemi u praksi kao što smo to imali s primjenom ovih izmjena zakona koje su bile već prije dvije-tri godine”, dodaje Korajlić.

Trenutno provjera imovine sudija i tužilaca ide sporo nakon više godina odugovlačenja, a kako su iz VSTV-a naveli, zbog činjenice da ne posjeduju svi elektronski potpis, unošenje podataka elektronskim putem neće biti moguće ove godine, u 2026. bi to bila alternativa, dok bi se tek od 2027. prešlo u potpunosti na elektronsko popunjavanje imovine.

Venecijanska komsija je u posljednjim preporukama navela da se “period hlađenja” nakon završetka mandata u VSTV-u ograniči na zabranu apliciranja za više pravosudne funkcije. Trenutna verzija zakona ovu odredbu nikako nije uvrstila. Samo je uvrštena odredba da se za vrijeme trajanja mandata član Vijeća ne može prijaviti niti biti biran na pozicije u pravosuđu.

U amandmanima VSTV-a, između ostalog se navodi, da ovakva pravila u potpunosti relativiziraju značaj zabrane napredovanja u određenom periodu nakon isteka mandata člana Vijeća, te članove dovodi u međusobno različit položaj.

Prema Korajlić, takozvani “period hlađenja” je standard u sprečavanju sukoba interesa da bi se izbjeglo da osoba može koristiti svoj uticaj dok je na funkciji da bi se izdejstvovalo neko imenovanje.

“U ovom nacrtu vidimo da je taj period koji bi trebao barem da bude godinu dana jednostavno izbačen, ostala je samo zabrana u toku trajanja mandata. Međutim, kada se realno sagleda situacija, osoba može u toku trajanja mandata dogovoriti svoja imenovanja nakon mandata, pa čak i više u mandatu, iskoristiti svoj uticaj koji ima na preostale članove vijeća“, smatra Korajlić.

Prema njoj, amandmani koje je VSTV upućivao, a koji se odnose na status i sastav članova vijeća, više su bili usmjereni na to da se njima obezbjede pozicije i da se osiguraju, nego da se utiče na unapređenje zakona u smislu integriteta.

“Pa čak i ove odredbe koje se tiču ograničenog broja mandata – u to ne ulaze prethodni mandati po starom zakonu”, kaže Korajlić.

Govoreći o žrijebanju za raspodjelu pozicija i imenovanja po nivoima, Korajlić kaže da je sada po novom nacrtu ostao raniji prijedlog Ministarstva pravde po kojem će oni imati uticaj na to, što znači da može doći do direktnog uticaja izvršne vlasti.

“To je problematično jer znamo u prethodnom periodu kroz etničke kvote i raspodjele da smo imali unaprijed poznato u pojedinim slučajevima i manipulaciju u tim procesima koji spol i koja etnička skupina će doći sa kojeg nivoa pravosuđa, pa samim tim se unaprijed zna i kome će ta pozicija ići”, pojašnjava ona.

Kako kaže, organizacija iz koje dolazi je predlagala da se ovaj sistem potpuno eliminiše i da se isključivo ide na osnovu kvalifikacija bodovanja prilikom konkursne procedure.

“Jer zapravo nije ovdje pitanje etničke diskriminacije, pitanje je političkog uticaja. Jer se kroz etničku raspodjelu utiče ko će biti imenovan na koju poziciju”, zaključuje Korajlić.

Detektor je ranije pisao da je i dalje postoji spor između stručnosti i nacionalne zastupljenosti u Nacrtu zakona o VSTV-u.

U novom nacrtu zakona se navodi da “u postupku ždrijebanja Vijeće formira komisiju u čijem sastavu paritetno sudjeluju predstavnici Vijeća, Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Ministarstva pravde Republike Srpske, Federalnog ministarstva pravde Federacije Bosne i Hercegovine i Pravosudne komisije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine”.

Venecijanska komisija je kontatovala da je broj članova i dalje paran te da se može jednostavno riješiti dodavanjem jednog nestručnog člana. Prema Nacrtu zakona, ukupan broj članova je 20.

“Venecijanska komisija je insistirala da bude neparan broj zbog donošenja odluka da se ne može doći u situaciju da je glasanje pola-pola pa da onda glas predsjednika odlučuje, jer se time daje dodatna moć predsjedniku, međutim, evo vidimo da stalno ostaje na ovome”, kaže Korajlić.

Predstavnici pravosudnih i međunarodnih institucija, nevladinog i civilnog sektora su u novembru prošle godine, na okruglom stolu u organizaciji Transparency Internationala o ovom zakonu skrenuli pažnju na nedostatke i odredbe koje mogu biti predmet zloupotrebe ili pogrešnih praksi.

Tada je sudija Vrhovnog suda Federacije BiH Goran Nezirović, analizirajući odredbe zakona o sastavu Vijeća i postupka izbora članova, kazao da je, između ostalog, važno težiti da bude neparan broj članova u VSTV-u zbog lakšeg preglasavanja u postupku donošenja odluka.

“Svi prijedlozi idu da bude neparan broj članova, uz to i po neparan broj sudija i tužilaca. Ministarstvo pravde uporno insistira na parnom broju, pa bismo voljeli čuti zbog čega, jer je jasno Venecijanska komisija rekla da neparan broj omogućava lakši način donošenja odluka i da ćemo izbjeći da se odluka donosi na osnovu zlatnog glasa predsjednika”, kazao je tada.

Venecijanska komisija je preporučila povećanje članova koji nisu pravne struke, dok je u Nacrtu zakona navedeno da se za člana Vijeća bira osoba koja je diplomirani pravnik.

Jedna od pozitivnih stvari koje su bile u amandmanima VSTV-a, a koje su se našle u nacrtu zakona jeste da se predsjednik suda, glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuju na mandat od četiri godine i da mogu biti ponovno imenovani na najviše još jedan uzastopni mandat u istom sudu odnosno tužilaštvu.

Ovim bi se osiguralo da jedna osoba ne bi predugo obavljala rukovodeću funkciju, kroz višestruko ponavljanje mandata.

Ovaj zakon bi se trebao primjenjivati po isteku godine dana od dana stupanja na snagu.