U realizaciji Transparency Internationala u BiH a povodom Međunarodnog dana zviždača, održan je okrugli sto “Prkos korupciji uprkos odmazdi: Kako do bolje zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini?”, na kojem je rečeno da su popularno nazvani “zviždači” i dalje izloženi mobingu, degradacijama unutar ustanova u kojima su zaposleni, disciplinskim postupcima.

Međunarodni dan zviždača, 23. juni će u BiH biti obilježen bez da na nivou Federacije BiH postoji zakon o zaštiti prijavitelja korupcije. Zakon je novoimenovana Vlada Federacije BiH povukla iz parlamentarne procedure iako je Zastupnički dom Parlamenta Federacije usvojio nacrt zakona.

Damir Šapina, pomoćnik federalnog ministra za pravosuđe, kazao je kako je plan da se od septembra krene s doradom teksta zakona, nakon čega će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

“Za ovaj zakon je potrebno provesti i široku javnu raspravu, ali sam nacrt koji već postoji dosta je kvalitetan i prepoznaje institute interne i eksterne prijave korupcije, ali i zaštite prijavitelja”, objasnio je Šapina.

Zakon o zaštiti zviždača Federacije BiH utvrđen je 2018. godine, a četiri godine kasnije je i upućen u parlamentarnu proceduru.

“Mi, nažalost, nismo imali priliku da raspravljamo o ovom zakonu, jer smo se bavili budžetom i formiranjem vlasti”, naveo je Belmin Zukan, zastupnik u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta.

Zakon o zaštiti zviždača postoji od 2014. godine na nivou BiH, ali obuhvata samo uposlenike državnih institucija. Zakon su usvojili i parlamenti Republike Srpske i Brčko disktrikta.

Zahvaljujući ovom zakonu, četiri osobe prijavitelji korupcije na području Brčko distrikta dobile su adekvatnu zaštitu.

“To se itekako odrazilo na lokalnu zajednicu, u smislu da se malim ali uspješnim koracima stvari kreću naprijed”, kazao je Mirza Mešanović, rukovodilac Odsjeka za koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Kancelariji za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije u Brčko distriktu.

Postojeći zakon će, prema riječima Mešanovića, biti podvrgnut izmjenama, jer su uočeni nedostaci u pravcu zaštite “zviždača”.

“U zakonu imamo izraz ‘dobra volja’, gdje mi moramo jednostavno dati zaštitu svakom ‘zviždaču’, pa čak i u onim slučajevima kada postoji samo sumnja na koruptivne radnje, koja se nije desila, jer moramo to prihvatiti i zaštititi mali broj ljudi i njihovu hrabrost da prijave”, rekao je Mešanović.

Prema podacima Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), tokom 2022. godine ovoj instituciji je upućen samo jedan zahtjev za zaštitu, međutim on je odbijen, dok su u proteklih devet godina podnesena 33 zahtjeva, od čega je samo 11 “zviždača” dobilo zaštitu.

Mevludin Džindo, pomoćnik direktora APIK-a, naveo je kako osoba, da bi dobila status zaštićenog prijavitelja korupcije, mora biti zaposlena u instituciji, mora imati dokaze o prijavi korupcije, te da je u “dobroj vjeri” prijavila korupciju.

On je kazao kako Agencija ima instrumente i da je do sada izdala u četiri slučaja instrukcije koje podrazumijevaju otklanjanje štetnih radnji nastalih po prijavitelja korupcije, odnosno zaštitu njegovog radnopravnog statusa.

“Ovaj institut se mora provesti u roku od tri radna dana, a sankcije za neprovođenje se kreću od 10.000 do 20.000 maraka”, rekao je Džindo.

Fokus okruglog stola je bio na izazovima nastalim u odsustvu zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, gdje zakonski nisu zaštićeni prijavitelje korupcije.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, navela je da osobe koje imaju status zaštićenog prijavitelja i dalje trpe progone, disciplinske postupke, pa čak i otkaze iz institucija u kojima su radile i prijavile korupciju.

Ona smatra da je poseban problem pravosuđe koje ne postupa adekvatno po prijavama koje dolaze od “zviždača”, a to je, kako je kazala, vidljivo i po procesuiranjima krivičnih djela korupcije.

“Ti predmeti se, na neki način, godinama opstruišu, čak i kada su prijave dodatno potkrijepljene dokazima iz agencija za provođenje zakona, bilo koja prijava koje uključuje iole višerangirane nosioce funkcija neće biti procesuirana”, navela je Korajlić.

Prema njenim riječima, u BiH je tokom 2022. godine podignuto 17 optužnica za visoku korupciju, od kojih je samo jedna potvrđena.