Poražavajući rezultati transparentnosti pravosudnih institucija
13.07.2023
Tokom konferencije Transparency Internationala u BiH i BIRN-a BiH o stanju u pravosuđu i izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) predstavljena je online platforma pod nazivom “Indeks pravosuđa”, koja sadrži rezultate indeksa transparentnosti sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini, te informacije o predmetima korupcije i organizovanog kriminala, kao i informacije o disciplinskim postupcima koji su predmet monitoringa.
Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Internationala, kazao je da ne možemo biti zadovoljni novom transparentnosti pravosudnih institucija, te da se ova organizacija suočava sa sistemskim opstrukcijama u smislu dozvoljavanja za pristup informacijama.
“Posebno bih istakao kao negativan primjer Tužilaštvo BiH. Transparency je bio prinuđen više puta da vodi sudske postupke radi osiguranja pristupa informacijama koje se nalaze u posjedu Tužilaštva BiH. To sigurno nije način i nije put koji vodi ka osigiranju i vraćanju povjerenja građana”, rekao je Blagovčanin.
Denis Džidić, izvršni direktor BIRN-a BiH, govoreći o platformi “Indeks pravosuđa” kazao je da su se za potrebe baze mapirali svi sudovi i tužilaštva te da se napravila metodologija po kojoj se testiralo i rangiralo koja od pravosudnih institucija je najotvorenija, a koja najzatvorenija.
Pojasnio je da su se testirala četiri segmenta – koliko objavljuju informacija na internet stranicama, kako odgovaraju na obične upite medija, kako na upite po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama i kako odgovaraju običnim građanima.
“Rezultati su poražavajući. Naši podaci govore o tome da 90 posto tužilaštava u ovoj državi na svojim internet stranicama nema nikakve informacije o krivičnim predmetima, 50 posto sudova je potpuno ignorisalo medijske upite. Dakle, ni na koji način nisu odgovorili, a 42 posto svih sudova i tužilaštava je prekršilo zakonski rok od 15 dana da odgovori po zahtjevu na slobodan pristup informacijama, što pokazuje da institucije koje su zadužene za vladavinu prava, za osiguravanje da se zakoni ove države poštuju, sami ignorišu i krše rokove koji su propisani. Preko 50 posto sudova ne objavljuje ni na koji način informacije o svojim prvostepenim presudama”, pojasnio je Džidić.
Urednik BIRN-a BiH Semir Mujkić je istakao da su često sudovi i tužilaštva donosili rješenja na medijske upite, što je neobična praksa, a nametanjem rokova onemogućava se rad novinara kojima informacije trebaju brzo.
“Mi smo slali e-mailom upite, a vrlo često dobijali odgovore poštom, što duže traje i košta dodatno institucije. Htjeli smo da vidimo hoćemo li na osnovu medijskog upita dobiti brzu informaciju bez dodatnih upita”, naveo je Mujkić.
Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u BiH, istakao je da je nezavisno, profesionalno, efektivno i odgovorno pravosuđe ključno za funkcioniranje vladavine prava u interesu svih građana u BiH.
“Posljednjih nekoliko godina svjedočili smo razočaravajuće sporom napretku, čak i kretanju unazad, pa je krajnje vrijeme da organi vlasti zavrnu rukave i odlučno počnu raditi na reformi pravosuđa”, zaključio je Strippoli.
Tokom panela o izmjenama Zakona o VSTV-u je rečeno da nove odredbe nisu najsretnije rješenje, naročito u dijelu provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Državni ministar pravde Davor Bunoza je kazao da je bolji nacrt od trenutnog zakona.
Unapređenje stanja u pravosuđu, prevashodno unapređenje integriteta pravosudnog sistema jeste ključni korak koji može dovesti do stvaranja pretpostavki za borbu protiv korupcije.
Vijesti
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Izostanak reakcije Krišto i Bunoze na pismo iz Bruxellesa otvara pitanje političke odgovornosti
Ne samo da su sporne izmjene Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u vezi s izvještavanjem o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, zbog kojih je Evropska komisija upozorila na moguće posljedice po reformski proces u BiH, već zabrinjava i odnos domaćih institucija i vlasti prema javnosti. Dok iz Bruxellesa stižu upozorenja o rizicima koje nosi odluka VSTV-a, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravde Davor Bunoza još se nisu javno oglasili po ovom pitanju, niti su odgovorili na naše službene upite, što sagovornici Detektora smatraju simptomatičnim.
asminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
Jasminka Knežević: U petak presuda suspendovanoj tužiteljici
Presuda suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne biće objavljena u petak, 19. juna, pred Posebnim odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Debevec i ostali: Na pisarnici nisu upućeni u sadržaj dokumenata
U nastavku suđenja suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i drugim optuženim za više krivičnih djela okončano je saslušanje svjedoka Edina Kovačevića, koji je ponovio da mu nije poznat sadržaj dokumenata koji se primaju i šalju iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.