Nezavisno i transparentno funkcioniranje Odjela za provođenje postupka po izvještajima omogućit će povratak povjerenja javnosti u nezavisno i pravično pravosuđe, poručeno je na tematskom dijalogu Reformirani sistem postupanja po izvještajima o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija u organizaciji EU4Justice i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Sanin Bogunić, predsjednik krovne pravosudne institucije, tokom svog obraćanja kazao je da je tokom pola godine od osnivanja Odjela potpisano 17 memoranduma o saradnji sa institucijama širom BiH koje dostavljaju podatke tokom provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija, te da manje od jedan posto sudija i tužilaca svoje kartone nije dostavilo.

Bogunić je istaknuo da protiv onih koji nisu dostavili imovinske kartone slijede disciplinski postupci.

Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, tokom uvodnog obraćanja naveo je da je sistem provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija važan za jačanje integriteta i povjerenje javnosti, te da su u proteklom periodu napravljeni pozitivni pomaci.

On je pohvalio visok procenat dostavljenih imovinskih kartona i saradnju Odjela s vanjskim ekspertima koje je imenovala Delegacija.

“Postoje i izazovi koji podrazumijevaju kadrovsku popunjenost Odjela i funkcionalnu nezavisnost”, naveo je Soreca podsjećajući da je bitno da se usvoji Zakon o VSTV-u i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, te da budu u skladu sa standardima EU.

Detektor je ranije pisao da je već drugi put “oborena” sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj je trebalo razmatrati Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjene Zakona o Sudu BiH, odnosno o novom rješenju za državni apelacioni sud za koji već mjesecima postoje nesuglasice oko nadležnosti i sjedišta. Uz to, javnosti nije poznat koji tekst nacrta zakona o VSTV-u je stigao pred ministre.

U Odjelu je trenutno osam zaposlenih, navela je Vesna Pirija, šefica Odjela, navodeći da su svi prošli sigurnosne provjere, te da nosioci javne funkcije moraju biti spremni da daju podatke o svojoj imovini i interesima.

“Nosioci pravosudne funkcije moraju biti svjesni da svoj izvještaj popune pravilno. Nije bilo detaljnog uputstva za popunjavanje izvještaja, te zbog toga moramo biti tolerantni, ali nepotpun i netačan izvještaj povećava sankciju negativnog ishoda”, navela je Pirija.

Ona je kazala da je do sada izvršeno oko 50 dodatnih provjera imovinskih kartona onih koji su prioritetni.

Ovaj broj se odnosi i na 250 imenovanih na pozicije sudija i tužilaca prije marta 2025. godine, a koji nisu stupili na dužnost. Pirija je u ranijem intervjuu za Detektor navela da očekuje da će njihova imovina biti provjerena prije aprila 2026. godine.

Bogunić je kazao da se između sjednica Vijeća provjeri između sedam i deset imovinskih kartona onih koji potom preuzmu mandat.

Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava iz Ureda Specijalnog predstavnika EU, tokom panela je kazao da BiH treba efikasan sistem provjere imovinskih kartona, te da sistem koji ima rupe i koruptivni rizik, nije dovoljno dobar.

On je naveo da je kroz imovinske kartone neophodno provjeravati i imovinu roditelja i djece, čak i ako oni ne žive u zajedničkom domaćinstvu, dodajući da će BiH preostati da izabere ovu opciju ili proces vettinga koji se provodi u Albaniji i Moldaviji.

Proširivanje provjere na sve bliske srodnike istaknula je i Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala, koja je kazala da je potrebno propisati i obavezu svih institucija da dostavljaju informacije Odjelu.

Strippoli je u svom izlaganju naveo i da se Odjelu zamjera funkcionalna nezavisnost, te da je u ranijem periodu uočena interakcija sa Vijećem.

Tokom tematskog dijaloga govorilo se i o novom zakonu o VSTV-u, do čijeg usvajanja ponovo nije došlo zbog obaranja dnevnog reda Vijeća ministara.

Korajlić je navela da je bilo dosta prijedloga za unapređenje zakona, koji su se odnosili za proširenje kruga lica obuhvaćenih imovinskim kartonima, ali i proširenju nadležnosti odjela. Dodala je da je loše što se zakon opstruiše, ali da to daje priliku za unapređenje odredbi koje su bile u proceduri.

“Kada govorimo o novom zakonu i cijeloj proceduri, imate situaciju da se javne konsultacije izigravaju. To s jedne strane šalje pogrešnu poruku i ne ulijeva povjerenje u sam proces”, navela je Korajlić. Detektor je ranije pisao da je period ostavljen nakon konsultacija nedovoljan za inkorporiranje komentara javnosti.

Željko Bogut iz Ministarstva pravde BiH je naveo da proces izgleda netransparentno, ali da se rijetko ko pita zašto je to tako.

“Mi smo iz Brisela dobili amandmane nekoliko dana prije same sjednice i uposlenici su radili do 10 navečer da bi to dodali”, kazao je Bogut navodeći da misli da je zakon na čije se usvajanje čeka kvalitetan.