Suđenje Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku počinje 8. aprila
25.06.2026Tužilac Posebnog odjela Federalnog tužilaštva Jovo Karić je kazao da će tokom predstojećeg dokaznog postupka saslušati 46 svjedoka, šest vještaka i uložiti materijalne dokaze za koje će mu trebati šest sati.
Odbranama i Sudu je dostavio pisano obrazloženje na koje okolnosti će svjedoci svjedočiti i na koje tačke optužnice.
Odbrane nisu imale primjedbi za postupanje sutkinje Ajle Papović-Mujan u ovom predmetu, ali su imale prigovor na postupanje Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije.
Tatjana Vasić, braniteljica Debevca, rekla je da će ostati kod prigovora nenadležnosti, ali će poštovati konačnu odluku Vrhovnog suda Federacije. Postavila je pitanje kako će ovaj sud nastaviti rad kada je ovaj predmet trajno kontaminiran, te da ima optužnicu koju ranije nije kontrolisao ni potvrdio.
Navela je da je Ustavni sud BiH utvrdio povredu prava optuženog Debevca, da odluku o pritvoru nije donio nadležni sud. Vasić se u ovom izlaganju osvrnula na ranije radnje te da je formirano Vanraspravno vijeće Suda BiH koje nije zakonito a koje je odlučivalo u ovom predmetu.
Početkom oktobra prošle godine Debevec je uložio apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražio da se odluka o potvrđivanju optužnice stavi van snage.
“Odbrana ima problem što se protiv Debevca vodi i disciplinski postupak paralelno s ovim. Određeni broj svjedoka iz ovog postupka su svjedoci i u disciplinskom. Još uvijek je na snazi mjera zabrane sastajanja sa svjedocima. Ugroženo je pravo optuženog”, kazala je Vasić.
Postavila je i pitanje primjene Zakona o krivičnom postupku te koji će zakon ovaj sud primjenjivati.
“Sud BiH nije mogao postupati u ovom predmetu, a poduzeta je milion i jedna radnja protiv mene”, rekao je Debevec.
Advokat Nermin Mulalić, koji brani Mehmedagića, naveo je da se “nalazimo u nepoznatim vodama” kada je riječ o ovom predmetu zbog specijalne situacije koja je u vezi s postupanjem Suda BiH i multipliciranjem problema.
Kazao je da su još od dana hapšenja, 18. decembra 2023. godine, ukazivali da Sud i Tužilaštvo BiH ne mogu postupati u ovom predmetu i da su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH.
“Ovaj sud ima obavezu da postupa na način koji će zaustaviti povredu prava na pravično suđenje. Siguran sam da će ovaj sud naći odgovore na sve izazove. Po mom mišljenju, Sud, uz holistički pristup, ima mogućnost da se omogući pravo na pravično suđenje, u postupku u kojem je odlučeno da su ključni koraci u ranim fazama doneseni od Suda, za koji je Ustavni sud rekao da nije nepristrasan”, obrazložio je Mulalić.
Pijukov branilac Ratko Gengo rekao je da za krivična djela koja se stavljaju njegovom branjeniku na teret nemaju osnova da bude nadležan ovaj sud.
“Ova odbrana je ulagala žalbe. Ostalo ostavljamo na ocjenu Sudu”, dodao je Gengo.
Predmet protiv Debevca, Mehmedagića i Pijuka je u nekoliko navrata prebacivan s Državnog suda na Općinski sud u Sarajevu i Posebni odjel Vrhovnog suda. U konačnici, u februaru ove godine je odlučeno da će se voditi pred Posebnim odjelom Vrhovnog suda Federacije.
Debevec je, prema ranijem saopćenju Tužilaštva BiH, optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje službene isprave, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, te zbog lažnog predstavljanja i kršenja Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.
Mehmedagić se tereti za kritvotvorenje službene isprave, kao i za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, dok je Pijuk, s Debevcem, obuhvaćen tačkom optužnice koja ih tereti za lažno predstavljanje i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.
Sutkinja Posebnog odjela Vrhovnog suda Ajla Papović-Mujan je kazala da će cijeniti prigovore tokom postupka te da je Vrhovni sud donio konačnu odluku i u tom pravcu će se postupati.
Čitanje optuženice i izlaganje uvodne riječi je zakazano za 8. april.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.