TI BIH PREDSTAVIO ANALIZU O TRANSPARETNOSTI PRAVOSUĐA U BIH: POLOVINA PRAVOSUDNIH INSTITUCIJA NE DOSTAVLJA INFORMACIJE GRAĐANIMA
06.12.2022Sarajevo, 06. decembar 2022. godine – Otvorenost pravosudnih institucija višestruko je važna zbog jačanja povjerenja građana u javne institucije, ali i radi osiguranja pretpostavki za učešće građana u procesu donošenja odluka, kao i u cilju uspostavljanja funkcionalnih mehanizama odgovornosti, poruka je konferencije „Transparentnost pravosuđa u BiH“ koja je danas održana u Sarajevu u organizaciji Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Na konferenciji je predstavljena Analiza o nivou transparentnosti pravosudnih institucija, a koja sadrži prve rezultate mjerenja Indeksa transparentnosti sudova i tužilaštava na osnovu metodologije koja je razvijena u projektu „Unapređenje odgovornosti kroz jačanje mreža civilnog društva – SANCUS“.
Tokom predstavljanja Analize istaknuto je da sudovi i tužilaštva u Bosni i Hercegovini nisu odgovorili u roku na gotovo polovinu zahtjeva za pristup informacijama i da drugačije odgovaraju na zahtjeve organizacija civilnog društva i građana, kao i da je vidno da manje odgovaraju na upite medija. Analiza kao posebno zabrinjavajuću praksu ističe različito postupanje pravosudnih institucija u odnosu na profil podnosioca zahtjeva. Dok je na zahtjeve koje je poslao Transparency International samo u jednom slučaju zabilježeno „ćutanje administracije“ u isto vrijeme su zahtjevi građana ignorisani u više od 30 posto zahtjeva.
„Većina sudova objavljuje godišnje planove rada, dok tek polovina objavljuje godišnje izvještaje o radu na svojim web stranicama. Najlošiji su rezultati kod finansijske transparentnosti, 73 od 74 suda nema objavljen godišnji budžet, dok samo jedan sud ima objavljen, ali nije ažuriran“, istakao je Emsad Dizdarević, program menažer u TI BIH.
Prilikom analize dobijenih rezultata utvrđeno je da postoje različite prakse reakcija sudova i tužilaštava na medijske zahtjeve za informacijama. Skoro 40% sudova je dostavilo tražene presude, dok skoro 45% sudova se uopće nije niti očitovalo o medijskim zahtjevima. Preko 55% sudova se uopće nije očitovalo na zahtjev medija za dostavljanjem informacija koje se tiču određivanja pritvora, a samo 12% je dostavilo rješenje. Samo pet sudova je dostavilo tražene snimke ročišta, dok 69 sudova nije dostavilo ovu informaciju. Iz priloženih rezultata vidljive su različite prakse sudova po istim zahtjevima, odnosno različita praksa prilikom traženja iste vrste informacija, što nam pokazuje da je potreban dodatni angažman kako bi se praksa sudova ujednačila u reakcijama na zahtjeve medija za dostavljanjem informacija.
„Ovi rezultati ukazuju da imamo problem transparentnosti u pravosuđu, a taj problem se ogleda u dvije važne stavri za medije. Jedan je problem u izvještavanju i informisanju javnosti, a drugi je smanjen nivo kontrole rada pravosuđa kroz posmatranje njihovog rada od strane medija“, istakao je Semir Mujkić, urednik BIRN BiH.
Na konferenciji su tokom panel diskusije „Transparentnost pravosuđa u BiH – kako unaprijedi stanje“ učestvovali predstavnici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Suda Bosne i Hercegovine, Osnovnog suda u Banjaluci, Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, te predstavnici BIRN BiH i TI BiH, tokom kojeg su pokušali identifikovati ključne probleme i moguća rješenja za unapređenje transparentnosti pravosuđa.
Održavanje konferencije omogućila je finansijska podrška Evropske unije.
Vijesti
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Izostanak reakcije Krišto i Bunoze na pismo iz Bruxellesa otvara pitanje političke odgovornosti
Ne samo da su sporne izmjene Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u vezi s izvještavanjem o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, zbog kojih je Evropska komisija upozorila na moguće posljedice po reformski proces u BiH, već zabrinjava i odnos domaćih institucija i vlasti prema javnosti. Dok iz Bruxellesa stižu upozorenja o rizicima koje nosi odluka VSTV-a, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravde Davor Bunoza još se nisu javno oglasili po ovom pitanju, niti su odgovorili na naše službene upite, što sagovornici Detektora smatraju simptomatičnim.
asminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
Jasminka Knežević: U petak presuda suspendovanoj tužiteljici
Presuda suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne biće objavljena u petak, 19. juna, pred Posebnim odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Debevec i ostali: Na pisarnici nisu upućeni u sadržaj dokumenata
U nastavku suđenja suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i drugim optuženim za više krivičnih djela okončano je saslušanje svjedoka Edina Kovačevića, koji je ponovio da mu nije poznat sadržaj dokumenata koji se primaju i šalju iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.
