Više od 200 neriješenih predmeta protiv nosilaca pravosudnih funkcija
26.06.2026Drugog dana sjednice VSTV-a u Trebinju je objavljen izvještaj Odjela za unapređenje efikasnosti i kvaliteta rada u tužilaštvima iz 2025., a rezultati su pokazali da je u svim tužilaštvima u BiH bilo 452 predmeta protiv nosioca pravosudnih funkcija.
Jedine pravosudne institucije u kojima nije bilo ovakvih predmeta su Kantonalno tužilaštvo Bosanko-podrinjskog kantona, okružna javna tužilaštva u Prijedoru i Bijeljini, te Tužilaštvo Brčko distrikta.
Kantonalna tužilaštva u Federaciji BiH su imala 151 predmet dok je u radu Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Federalnog tužilaštva trenutno preko 200 predmeta. Okružna tužilaštva u Republici Srpskoj i posebni Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva imali su u radu 57 predmeta. U Tužilaštvu BiH bilo je ukupno 31 predmet protiv nosioca pravosudnih funkcija u BiH.
“Donošenjem naredbe o nesprovođenju istrage završeno je 82 predmeta. Optužnica je podignuta u dva predmeta, prijenos nadležnosti kao način završetka evidentiran je u tri predmeta“, rekla je Amila Rahić, šefica Odjela za unapređenje efikasnosti i kvaliteta rada u tužilaštvima.
Prema istom izvještaju, u statusu provjera su trenutno 272 predmeta u svim tužilaštvima, a za više od 200 predmeta se vrše dodatne provjere.
Iz Odjela su naveli da je nakon provjere u CMS-u utvrđeno da je više 150 predmeta iz 2025., a ostali su iz periodu od 2021. do 2024. godine
“Stalna komisija za kvalitet tužilaštava je u aprilu ove godine razmotrila ovu analizu i predložila VSTV-u da se razmotri, uz prijedlog zaključka kojim će se glavni tužioci podsjetiti na obavezu prioritetnog postupanja u svim predmetima protiv nosioca pravosudnih funkcija kao i vršenje pojačanog nadzora”, rekla je Rahić.
Ona je dodala da se u skoro svim slučajevima radi o anonimnim prijavama, što je razlog da je veći broj njih i dalje u fazi provjera.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.
