VSTV: U februaru moguć izbor predsjednika Suda BiH
21.12.2022Lagumdžija je rekao da za izbor predsjednika Suda BiH imaju verficiranu prijavu jednog kandidata, odnosno trenutnog predsjednika suda, Ranka Debevca.
Naveo je da su bila dva kandidata, ali da je prijava tužioca Tužilaštva BiH Dubravka Čampare na Podvijeću odbačena. Pojasnio je da pozitivni propisi, koji su na snazi, kažu da se za predsjednika može birati samo neko ko je sudija tog suda, a budući da Čampara nema taj status, njegova prijava je odbačena.
“Jedan je kandidat u daljnjoj proceduri – aktuelni predsjednik Suda BiH. Na ovoj dvodnevnoj sjednici vršit ćemo prvi dio procedure, vezano za utvrđivanje njegove ocjene. Na narednoj sjednici Vijeća ta ocjena će biti potvrđena i, prema ovoj dinamici, februarska sjednica će biti ona na kojoj bi trebala biti donijeta odluka o izboru ili neizboru predsjednika Suda BiH”, rekao je Lagumdžija.
Na današnjoj sjednici započela je rasprava o pokretanju procedure izbora novih članova Vijeća, s obzirom na to da naredne godine ističu mandati za tri članice, ali zbog određenih nejasnoća odlučeno je da će se diskusija nastaviti narednog dana ili eventualno na januarskoj sjednici.
Članovi Vijeća su u materijalnima za sjednicu dobili interni memorandum o trenutnom stanju i postupku koji odlučuje o kriterijima izbora članova Vijeća. Naredne godine, kako je rečeno, ističu mandati Željki Radović, iz reda okružnih javnih tužilaštava Republike Srpske (RS), Duški Bogojević, iz advokatske komore RS-a i Jadranki Stanišić, ispred Vrhovnog suda RS-a.
Lagumdžija je rekao da je član Davor Martinović uputio pismo u kojem je doveo u pitanje proces žrijebanja. S obzirom na to da on nije bio prisutan na današnjoj sjednici, dogovoreno je da se narednog dana nastavi sa raspravom o ovoj tački dnevnog reda.
“S obzirom na pismo Martinovića, gdje stavlja znak pitanja na proces žrijebanja, po meni bi bilo najcjelishodnije da odložimo za sutra, da on iznese svoj stav”, navela je članica Vijeća Amila Kunosić.
Članica Jadranka Stanišić je rekla da nemaju upotpunjen materijal kako bi mogli raspravljati o ovoj tački.
Na sjednici se raspravljalo o izmjenama i dopunama Pravilnika o orijentacijskim mjerilima za rad sudija i stručnih saradnika u sudovima, za koju je Lagumdžija rekao da je efikasnost bitna kada je u pitanju građansko sudovanje, prije svega parnični postupci.
“Građanski postupci u najvećim sudovima traju osam godina”, rekao je Lagumdžija.
Tokom rasprave, pojedini članovi Vijeća su problematizirali izmjene i dopune Pravilnika, te su diskutovali o godišnjem obračunu sudijske norme. Istaknut je i problem ravnomjerne raspodjele predmeta, odnosno da sudija dobija jednostavne i kompleksne predmete kako bi mogao imati potrebnu godišnju normu.
Članica Stanišić je rekla da ovu analizu treba upotpuniti i da se mora vratiti na dopunu i da se nakon toga raspravlja o njoj na sjednici.
Sanela Gorušanović-Butigan je kazala da je pravilnik rađen godinu dana i da se pokušalo na jednostavniji način utvrditi norma, odnosno da se, kao norma, gleda deset mjeseci, ali se uvidjelo da to nije dovoljno dobro, te da se nađe način na koji će se norma izmijeniti, a da to ne bude na štetu efikasnosti pravosuđa.
“Ovo što smo radili godinu dana je vrlo ozbiljno i smatram da smo izašli sa prijedlogom pravilnika koji je konkretan, objektivan i da su ispravljene stvari koje su bile problematične. Mislim da ćemo prave rezultate i efekte ovoga znati tek kad prođe određeni period”, rekla je Gorušanović-Butigan, dodajući da su određene referate normirali više, a neke manje.
Pojašnjeno je da nikome nije bio cilj da se smanji norma, nego da se naprave korekcije, te da su normirane stvari koje ranije nisu bile.
Na kraju je zaključeno da će analiza biti dopunjena i da se u taj proces uključe međunarodni partneri.
Tokom predstavljanja prijedloga novih kriterija za ocjenjivanje rada nosilaca pravosudnih funkcija u sudovima i tužilaštvima u BiH, rečeno je da su ključne izmjene u ocjeni rada tužilaca koje su izmijenjene, odnosno postroženi su kriteriji u odnosu na kvalitet tužilačkih odluka te su pripremljene izmjene bodovne skale.
Određene manje korekcije su definisane i kad je u pitanje bodovna skala za rješavanje starih predmeta u tužilaštvima, te su precizirane obaveze predsjednika sudova.
Članovi vijeća su usvojili nove kriterije.
Nastavak sjednice bit će 22. decembra.
Vijesti
VSTV uvodi Mrežu za komunikaciju s medijima, novinari očekuju promjenu prakse
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) dalo je saglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, te formiranje liste sudija i tužilaca zaduženih za saradnju s medijima. Novinari koji prate pravosuđe ovu inicijativu vide kao važan iskorak ka većoj transparentnosti i otvorenosti pravosudnih institucija, ali upozoravaju da će njen stvarni značaj zavisiti od dosljedne primjene, a ne samo od formalnog usvajanja.
Amandmani SNSD-a na Zakone o VSTV-u i Sudu BiH
Nakon što su u prvom čitanju podržali zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, delegati Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Domu naroda predstavili su amandmane kojima traže promjene u sastavu pravosudnih institucija, rasporedu njihovih sjedišta i načinu izbora članova VSTV-a.
EU pozdravlja Zakon o VSTV-u, ali predlaže uređenja kroz amandmane
Evropska unija pozdravlja usvajanje Prijedloga zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, u prvom čitanju, kao nastavak zakonodavnih aktivnosti koje predstavljaju temelj napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Tulumović i ostali: Bez pogodovanja u javnoj nabaci linearnog akceleratora
Na suđenju za zloupotrebe prilikom nabavke linearnog akceleratora na Kliničkom centru u Tuzli, svjedoci Posebnog odjela Federalnog tužilaštva su kazali da nisu čuli da su Denijal Tulumović i Marko Tadić pogodovali u ovoj nabavci.
Evropski stručnjaci nisu bili prisutni tokom predstavljanja završnog izvještaja Vijeću
Vanjski stručnjaci Evropske unije su u svom petom i posljednjem izvještaju utvrdili da Odjel za provjeru imovine sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i dalje radi s nedovoljno kapaciteta, što se odražava i na efikasnost obrade podnesenih izvještaja.
Zakon o VSTV-u ne donosi reforme koje traže evropski standardi
Prijedlog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) čiji su formalni predlagači članovi Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić je verzija koju je prvobitno izradilo Ministarstvo pravde BiH, ali je Vijeće ministara nije usvojilo kao svoj prijedlog, i koji ne ispunjava zahtjeve Venecijanske komisije.