Prvog dana sjednice iz Odjela za pravna pitanja su izložili sažetak prijedloga Vijeća i odgovora Evropske komisije te naveli da kada je u pitanju sam angažman stručnjaka, procedura selekcije i odluka, prijedlog Vijeća je bio da se procedura angažovanja provodi na osnovu javnog poziva koji objavljuje Vijeće, formiranje komisije, donošenje odluke, a da su dobili odgovor Evropske komisije da nisu saglasni sa tim prijedlogom jer smatraju da s ciljem izbjegavanja percipiranog ili stvarnog sukoba interesa Vijeće ne bi trebalo vršiti izbor stručnjaka na način kako je predloženo.

Iz Brisela su naveli, kako je pojašnjeno, da uloga Vijeća bi trebala biti ograničena na provjeru da li onaj stručnjak koji se bira zadovoljava minimalne kvalifikacije.

Kao kompromisan prijedlog, Evropska komsija je predložila da se izmijeni Aneks A u pravcu formalnog uvođenja zahtjeva da se vanjski stručnjaci biraju na temelju javnih poziva koji bi se objavljivali i na internet stranici Vijeća i da Vijeću dostavlja sadržajne izvještaje o provedenom postupku odabira.

Sana Čengić iz Odjela za pravna pitanja je pojasnila da se Vijeće, kada je državljanstvo stručnjaka u pitanju, opredijelilo da se ne propisuju nikakva ograničenja.

“Evropska komisija istakla je da pomoć Evropske unije koja se pruža kroz finansiranje vanjskih stručnjaka ima za cilj prenos stručnog znanja i iskustva iz zemalja članica EU na BiH, te je u tom kontekstu važno da stručnjak koji se angažuje bude ekspert bude iz država koje su članice EU“, pojasnila je ona.

Govoreći o minimalnim kvalifikacijama stručnjaka i prijedlog Vijeća u vezi sa kvalifikacijama koje se odnose na relevantno radno iskustvo u pravosuđu, kao i na pitanjima sukoba interesa i neosnovanog bogaćenja, finansijskim istragama ili drugim povezanim pitanjima, kao i smanjivanje broja godina radnog iskustva, iz Brisela izmjenu smatraju neprihvatljivom jer bi na taj način stručnjacima bi se onemogućio pristup ovim pozicijama iako imaju traženu ekspertizu.

Predložili su kompromisno rješenje na način da se propiše neka minimalna kvota stručnjaka koji bi imali stručno iskustvo rada u pravosuđu i akademskoj zajednici, ali da se istovremeno omogući drugim kvalifikovanim stručnjacima. Za dužinu traženog iskustva, kako je navedeno, Evropska komisija je djelomično saglasna sa smanjivanjem na deset godina s tim da bi se trebalo raditi o opštem, a ne specijalzovanom radnom iskustvu.

Evropska komisija nije bila saglasana ni kada je u pitanju starosna granica odnosno angažovanje do 70 godina, nego je predložila da se, kako je navedeno na sjednici, nego da se propiše odredba po kojoj bi se stručnjak mogao angažovati, ali da bi mu mandat prestajao kada navrši 72 godine.

Odjel je ukazao i na mišljenje Evropske komisije o poznavanju engleskog jezika i radu u međunarodnom okruženju, u kojem su ukazali da je neophodno odlično poznavanje engleskog jezika jer je to radni jezik vanjskog praćenja.

Prijedlog Vijeća je, kako je navedeno, bio da se ne propisuje izričito posjedovanje odličnog poznavanja engleskog jezika kao potrebne kvalifikacije, što se odnosi na rad u međunarodnom okruženju u pravosuđu.

“Također su predložili da rad u međunarodnom okruženju kao kvalifikacija koja se traži od kandidata bude propisan kao poželjan uslov a ne kao minimalna kvalifikacija“, pojasnila je Čengić, te dodala da je predloženo da se znanje lokalnog jezika dokazuje određenim certifikatima.

Čengić je kazala da je prijedlog Vijeća bio da se u Pravilniku terminologija uskladi na način da se ona koja se odnosi na stručnjaka koji se angažuje u skladu sa zakonom uskladi sa zakonom na način da se ne koriste pojmovi “nezavisan“ i “vanjski stručnjak“, a da je Komisija bila stava da brisanje “nezavisni“ nije u skladu sa načelima na kojima se zasniva program vanjskog praćenja i da je nezavisni status stručnjaka u duhu zakona.

U odnosu na angažovanje pomoćnog osoblja, Čengić je pojasnila da je Vijeće predložilo da se propiše pravilnikom na sličan način kako inače i za vanjske stručnjake, dok su u komentarima istakli da je Program vanjskog praćenja u najboljoj poziciji da procijeni potrebe kada je riječ o pomoćnom osoblju koje bi bilo angažovano kao podrška stručnjacima.

“Smatraju da bi davanje ovlaštenja Vijeću u ovom segmentu rada Programa vanjskog praćenja u suštini ograničilo operativnu nezavisnost Programa vanjskog praćenja i vanjskih stručnjaka koji su angažovani za praćenje“, kazala je Čengić.

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić je kazao kako smatra da je ovaj prijedlog Pravilnika izbalansiran i da daje prostor za još transparentiji proces izbora kako vanjskih stručnjaka, tako i pomoćnog osoblja.

On je kazao da postoji možda mogućnost izmjene člana pravilnika da Vijeće daje dva, a kolege iz Brisela jednog člana komisije.

“Mislim da tu trebamo napraviti jedan džentlmentski potez i damo mogućnost da kolege iz Brisela imaju većinu u samoj proceduri predlaganja kandidata“, rekao je on i pojasnio radi javnosti da VSTV prema zakonu bira vanjskog stručnjaka.

Sedin Idrizović kazao je da komentar u vezi sa sukobom interesa je preširoko shvaćen. Također je rekao da nema ništa protiv da u komisiji za izbor stručnjaka bude jedan umjesto dva člana VSTV-a.

Davor Martinović je, između ostalog, rekao kako se stalno nameće dilema šta je bitno da li da Delegacija EU podržava ove izmjene ili podržava zakon.

“Ako smo između te dvije dileme, ja nemam nikakve dileme kako se ja kao član Vijeća trebam opredijeliti. Opredijelit ću se za ono što podržava zakon, jer je to jedina naša obaveza“, rekao je Martinović i dodao da je Vijeće sve izmjene temeljilo na konkretnim odredbama zakona.

U saopštenju VSTV je naveo da se opredijelilo da u komisijama za izbor stručnjaka za vanjsko praćenje većinu sastava komisije za izbor čine članovi odabrani od međunarodnog partnera – EU, “čime je dodatno potvrđeno neupitno opredijeljene Vijeća za stvaranje percepcije o potpunoj nezavisnosti stručnjaka za vanjsko praćenje rada Odjela”.

Na jednoj od ranijih sjednica bio je usvojen prijedlog da se o angažovanju vanjskih stručnjaka za praćenje Odjela za imovinske kartone članovi Vijeća očituju nakon što pošalju pismo Bruxellesu s molbom za usaglašavanje izmjena.

Na ovoj sjednici govorilo se, između ostalog, o Nacrtu zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom, gdje su iz Odjela za pravna pitanja pojasnili da je Nacrt razmotrila Stalna komisija za legislativu s konceptualnog aspekta i nadležnosti, kao i da je konstatovala da se neće baviti analizom izjašnjavanja u odnosu rješenje koje se tiče upravljanja oduzetom imovinom.

Također je rečeno da je Stalna komisija zaključila kako se organizovati ovaj dio rada primarno odgovornost nadležnih organa predlagača zakona i zakonodavnog organa i da je riječ o pitanju koje ima određenu političku težinu.

Stalna komisija je dala prijedloge da se određene odredbe unaprijede, kao da se isprave i određene uočene greške.

“Prije svega bi pozdravili činjenicu da je ovaj zakon sada pripremljen kao nacrt imajući u vidu značaj njegovog usvajanja i za rad nadležnih organa u BiH, a i sa aspekta i preporuka Moneyvala“, rekla je Čengić, te dodala da je su sugerisali da se jasno precizira da agencije primjenjuju ovaj zakon, a zakon po kojem su osnovane samo kada su u pitanju ona pitanja koja nisu uređena ovim zakonom.

Detektor je ranije pisao o problemu nepostojanja državnog zakona, ako i državne agencije koja će upravljati imovinom pribavljenom izvršenjem krivičnog djela.

Sjednica VSTV-a nastavit će se sutra.