Žarić i ostali: Produženje roka za gradnju trafostanice u Šipovu
13.09.2023
Svjedok Alaudin Alihodžić, izvršni direktor za inžinjering i planiranje sistema u “Elektroprijenosu – Elektroprenosu BiH” Banja Luka, koji je prethodno svjedočio u korist Optužbe, odgovarajući na pitanja braniteljice Jasminke Jovišević ispričao je da je Direkcija kojom rukovodi koordinatorno tijelo između Uprave i operativnog područja, te da uglavnom komuniciraju usmeno, putem telefona ili maila.
Alihodžić je naveo kako se sjeća da je postojao ugovor između “Elektroprijenosa – Elektroprenosa BiH” Banja Luka i lidera konzorcija “Elektroobnove“, te da je ova kompanija tražila da joj se produži prvobitni rok za izvođenje radova na izgradnji trafostanice u Šipovu, a uprava je to odobrila.
“Rok je produžen do 20. juna 2017. godine, a nakon što je operativno područje dalo pozitivno mišljenje o tom zahtjevu ‘Elektroobnove'“, rekao je svjedok.
On je naveo da izvršavanje radova na terenu prati Služba za pripremu i vođenje izgradnje, kojom je rukovodio Nikola Đoković, koji ga je obavještavao o tome.
“Odluku o produženju roka sastavlja i donosi sekretar društva“, rekao je svjedok, te dodao da takvu odluku potpisuje generalni direktor i ona se dostavlja svima.
Braniteljica Jovišević predočila je svjedoku dokument – izvještaj o realizaciji ugovora na izgradnji trafostanice u Šipovu od 7. jula 2017., u kojem operativno područje informiše Direkciju da radovi neće biti završeni ni u produženom roku.
“Vjerovatno sam to vidio, ne sjećam se“, rekao je svjedok, navodeći da se ne sjeća ni da li je o tome obavijestio Upravu.
Potom je svjedoku predočen i dokument, odnosno dopis “Elektroobnove” od 28. augusta 2017. u kojem ponovo traže da im se produži rok za završetak radova do 10. septembra 2017., ali se ni ovog dokumenta svjedok nije sjetio.
Odbrana je pitala svjedoka i šta je bilo sa dopisom operativnog područja od 1. septembra, koje je dostavilo mišljenje da je zahtjev za produženje roka neosnovan i da ga treba odbiti.
“Mi smo odbili taj zahtjev, a putem protokola je trebao biti dostavljen operativnom području“, rekao je Alihodžić.
Odbrana je predočila svjedoku i potvrdu kojom se konstatuje da su svi radovi završeni u ugovorenom roku i kvalitetno od 3. novembra, te je svjedok potvrdio da je tada dobijena i upotrebna dozvola za izgrađeni objekat.
Mato Žarić, Mila Bule, Šukalo, Zoran Manojlović i Drago Malešević su optuženi da su u periodu od aprila 2015. do augusta 2018. postupali u namjeri da pravnom licu “Elektroobnova” pribave imovinsku korist – iskorištavanjem, prekoračenjem ovlasti te nevršenjem svojih službenih ovlaštenja.
Žarić je, u svojstvu generalnog direktora “Elektroprenosa BiH”, propustio da u skladu s ugovorom iz obračuna naplati ugovorenu kaznu, Malešević da obračuna ugovornu kaznu, a Manojlović navedeno potraživanje evidentira u dnevniku radova i dostavi na daljnje postupanje i naplatu. Šukalo je optužen da je, u svojstvu rukovodioca, propustio izvršnom direktoru za finansije ukazati na neizvršenje ugovornih obaveza, a Bule se tereti da je propustila ukazati generalnom direktoru na kašnjenje i mogućnost aktiviranja bankovne garancije.
Naredno suđenje je zakazano za 25. oktobar.
Vijesti
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Detektor objašnjava: Kako je došlo do sukoba između VSTV i Evropske unije
Izostanak reakcije Krišto i Bunoze na pismo iz Bruxellesa otvara pitanje političke odgovornosti
Ne samo da su sporne izmjene Pravilnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) u vezi s izvještavanjem o imovini i interesima nosilaca pravosudnih funkcija, zbog kojih je Evropska komisija upozorila na moguće posljedice po reformski proces u BiH, već zabrinjava i odnos domaćih institucija i vlasti prema javnosti. Dok iz Bruxellesa stižu upozorenja o rizicima koje nosi odluka VSTV-a, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar pravde Davor Bunoza još se nisu javno oglasili po ovom pitanju, niti su odgovorili na naše službene upite, što sagovornici Detektora smatraju simptomatičnim.
asminka Knežević: Godina zatvora i desetogodišnja zabrana rada u pravosuđu
Suspendovana tužiteljica sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminka Knežević osuđena je na godinu zatvora i izrečena joj je mjera deset godina zabrane obavljanja dužnosti u pravosuđu zbog odavanja službene tajne.
Jasminka Knežević: U petak presuda suspendovanoj tužiteljici
Presuda suspendovanoj tužiteljici sarajevskog Kantonalnog tužilaštva Jasminki Knežević za odavanje službene tajne biće objavljena u petak, 19. juna, pred Posebnim odjeljenjem Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Debevec i ostali: Na pisarnici nisu upućeni u sadržaj dokumenata
U nastavku suđenja suspendovanom predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu i drugim optuženim za više krivičnih djela okončano je saslušanje svjedoka Edina Kovačevića, koji je ponovio da mu nije poznat sadržaj dokumenata koji se primaju i šalju iz Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA).
Sistem prijave imovine važan iskorak u bh. pravosuđu: I dalje postoje institucionalni i finansijski izazovi
Odjel za provođenje postupka po izvještajima nosilaca pravosudnih funkcija u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću smatraju jednim od najvećih postignuća u pravosuđu od osnivanja ove institucije, dok iz međunarodne zajednice poručuju da su reforma pravosuđa, provjera imovine sudija i tužilaca te usvajanje ključnih zakona neophodni za evropski put Bosne i Hercegovine, rečeno je na predstavljanju završetka projekta EU4Justice.
