Na sjednici VSTV-a je razmatran nacrt zakona o ovom pravosudnom tijelu, objavljen na stranici Ministarstva pravde BiH, koji se razlikuje od onog koji je bio postavljen na e-konsultacijama.

Sanin Bogunić, predsjednik Vijeća, naveo je kako je Vijeće upoznato da su u parlamentarnu proceduru upućeni i nacrti čiji su predlagači poslanici Predstavničkog doma.

“Prijedlozi koji su poslani Vijeću nisu dostavljeni ni nakon njihovog zahtjeva”, kazao je Bogunić.

Na Nacrt, koji predlaže Ministarstvo pravde BiH, Komisija za legislativu je kreirala mišljenje koje je usvojeno na sjednici.

Komisija za legislativu je u svom mišljenju navela da se u odredbi koja reguliše stupanje na snagu članova Vijeća, iako nije provjeren imovinski karton, treba dodati da je preuzimanje mandata moguće ako je to potrebno za osiguranje kvoruma za rad i komisija VSTV-a.

Ova komisija je također navela da bi bilo primjereno da se obriše član zakona koji propisuje da će se licima koji su članovi domaćinstva podnosioca izvještaja a koji su odbili dostaviti podatke o svojoj imovini, odrediti novčana kazna.

Kazali su kako za ta lica Odjel za postupanje po izvještajima samostalno pribavlja podatke, što znači da će biti provedena dodatna provjera imovinskog kartona.

Džamna Vranić, članica Vijeća, kazala je da je nebitno da li neko daje ili ne daje saglasnost, kada po zakonu nastupa provjera članova domaćinstva, zbog čega je nepotrebno govoriti da li je taj član dao saglasnost za provjeru ili ne.

U dijelu koji se tiče sukoba interesa, mišljenjem je predloženo da se osim izostavljanja podataka koji se tiču zaštite privatnosti, doda i dio koji se tiče poslovnih podataka.

“Stalna komisija je zaključila da ova verzija koju je Vijeće predložilo bolje ostvaruje svrhu imajući u vidu da poslovni interesi opravdavaju zaštitu od objavljivanja. Moguće je da je plaća osobe koja je obuhvaćena izvještajem poslovna tajna, pa bi u tom slučaju moglo biti opravdano izuzimanje podataka o poslodavcu gdje to lice radi”, navela je Sara Čengić iz Komisije.

Novi Zakon o VSTV-u koji je objavilo Ministarstvo pravde omogućava sudsko osporavanje negativnog ishoda provjere. Iz Komisije su naveli kako je zbog toga potrebno razmisliti o aktu koje Odjel donosi, s obzirom da se, prema tekstu zakona, radi o informaciji.

Komisija predlaže da novi naziv dokumenta koji kreira Odjel bude odluka, što je izazvalo diskusiju članova Vijeća.

Sedin Idrizović je naveo kako je Odjel administrativno-stručno tijelo i da nema ulogu suda, te da kao takvo ne može donositi odluke koje imaju snagu sudskih odluka. On je naveo da bi Odjel trebao donositi informaciju, a da o njenom ishodu diskrecionu odluku donosi Vijeće.

“Protiv takve informacije se može dostaviti prigovor i da o tome VSTV odlučuje i donosi obrazloženu odluku i protiv takve obrazložene odluke se može pokretati upravni spor”, kazao je Idrizović i naveo kako je paradoksalno da se na odluku o poništenju ne može pokretati upravni spor.

Idrizović smatra da se isključivanjem Vijeća u donošenju odluke o ispravnosti informacije o negativnom ishodu uspostavlja administrativna kontrola nad pravosuđem.

Bogunić je naveo kako pozdravlja stav Ministarstva da uvrsti efikasan pravni lijek jer je to standard efikasnog pravnog društva.

Sara Čengić iz Komisije je navela da smatra da je efikasnije da se upravni spor pokreće na odluku Odjela, a ne na odluku Vijeća, navodeći da se onda postavlja pitanje o čemu sud raspravlja u takvom sporu.

Ovo mišljenje je podržao i Obren Bužanin navodeći da je jedini zaključak Komisije u ovom pogledu bio da se na informaciju ne može pokrenuti pravni lijek, a na odluku može.

“Efikasnije je da se pokreće upravni spor na odluku Odjela, a ne na odluku Vijeća”, kazao je Bužanin i dodao da je veći stepen zaštite ako je omogućeno pravo na upravni spor na odluku o negativnom ishodu.

Komisija je bila mišljenja da nije potrebno širiti krug lica za koje se provjerava imovina, navodeći da je nacrton zakona propisano da bude uži krug koji se i sada primjenjuje. Ranije je na Tematskom dijalogu o pravosuđu istaknuto da bi bilo potrebno kroz imovinske kartone provjeravati i imovinu roditelja i djece, čak i ako oni ne žive u zajedničkom domaćinstvu.